Što je rak?

Rak nije samo jedna vrsta bolesti. Još je Hipokrat dao naziv ovoj skupini oboljenja 400 godina prije Krista. Kancerogene bolesti imaju jednu zajedničku karakteristiku – nekontrolirani rast stanica tumora.
Tumor je naziv za abnormalnu nakupinu tkiva. Ona može biti maligna, zloćudna ili kancerogena, odnosno benigna, dobroćudna ili nekancerogena. Samo maligni tumori napadaju okolna tkiva i metastaziraju.

Maligna oboljenja šire se velikom brzinom iz dana u dan. Stanice raka napadaju organizam tako što ulaze u krvne stanice i kruže cijelim krvotokom. Kada je organizam oslabljen, stanice raka probijaju krvne kanale i napadaju meka tkiva koja su čovjekov glavni obrambeni mehanizam.

Za većinu ljudi riječ “tumor” ima negativne, pa i zastrašujuće konotacije. Kroz rano otkrivanje i pravovremeno liječenje rak ne mora značiti i terminalno oboljenje. Štoviše, i sami možete poduzeti niz koraka kao biste spriječili kancerogena oboljenja.

Izgled zdravih i malignih stanica
VIŠE

ZABRINJAVAJUĆE BROJKE

U Hrvatskoj svaka četvrta osoba oboli od neke zloćudne bolesti. Pojavnost je prešla 21.000 novooboljelih godišnje, a polovica od toga broja godišnje umre od raka. Najviše ljudi oboli od raka pluća, debelog crijeva i dojke.
Ono što je zabrinjavajuće da je stopa pojave raka u Hrvatskoj u porastu.
VIŠE

Rak, neoplazma ili novotvorina

Rak, neoplazma ili novotvorina (grč. neos – nov, plasia – rast) je općeniti pojam za mnoge bolesti kod kojih se abnormalne stanice dijele bez kontrole te su u stanju napasti zdravo tkivo. Rak je uobičajeni narodni naziv za sve zloćudne tumore. Današnje spoznaje ukazuju da ne postoji jedinstvena bolest, nego veliki broja različitih bolesti pa razlikujemo više od 100 različitih vrsta rakova.

Kako se rak razvija

Normalno, stanice u tijelu rastu i dijele se na kontrolirani način kako bi proizvele nove stanice koje tijelo treba za očuvanje zdravlja. U tom procesu, stare ili oštećene stanice odumiru i zamjenjuju se novima. Međutim, ponekad ovakav postupak krene krivim putem. Genetski materijal (DNA) stanice se ošteti ili promijeni što rezultira mutacijama koje utječu na rast i diobu stanica. U takvom slučaju stare stanice ne odumiru kada bi trebale, a nove stanice se stvaraju i kada tijelo nema potrebu za njima.

Taj suvišak stanica može formirati čvrstu masu tkiva koju nazivamo tumor (lat. tumor – oteklina).

Kako nastaje rak

Vrste tumora po mikroskopskom ili genetskom izgledu stanice

Vrste rakaTumori mogu biti zloćudni (maligni) i dobroćudni (benigni). Zloćudni oblik naziva se rak (lat. cancer – rak). Zloćudnost ili malignost nekog tumora odnosi se na svojstvo tog tumora da prodire i razara okolno tkivo i da stvara udaljene metastaze u organizmu, odnosno da se širi od mjesta gdje je bolest krenula na mnoge dijelove tijela putem krvožilnog i limfnog sustava. Tumori svojim rastom mogu pritiskati okolne dijelove tijela, a kako i razvijaju svoju vlastitu opskrbu krvi, tumorsko tkivo zdravom tijelu oduzima potrebne hranjive tvari. U situacijama kada abnormalne stanice ne formiraju tumorsko tkivo, moguće je da svojim rastom i umnožavanjem istisnu normalne stanice i time ometaju tjelesne funkcije.

Većina ovih bolesti je nazvana prema organu ili tipu stanice u kojoj su nastali, dakle prema njihovom primarnom sijelu. Na primjer, rak koji nastane u debelom crijevu zove se rak debelog crijeva.

Prema mikroskopskom izgledu stanice i drugim specifičnostima koje se otkivaju raznim dijagnostičkim postupcima, patolog određuje stanično podrijetlo i tip tumora. Dakle, stanica raka nalikuje tkivu organa koji je zahvaćen rakom – ne po obliku, nego po mikroskopskom ili genetskom izgledu stanice. Ova informacija omogućuje onkologu, liječniku koji liječi bolest, planiranje liječenja, odnosno predviđanje rasta i napredovanja raka. O svim tim detaljima treba biti obaviješten i bolesnik prije početka liječenja.

Onkolozi i drugi kliničari dijele tumore na solidne (rak nekog organa, rak tkiva) i hematološke tumore (rak limfnog/hematopoetskog tkiva). Oba tipa tumora su slični po nekontroliranom rastu abnormalnih stanica, a općenito, solidni tumori tvore izraslinu ili višestruke izrasline, a hematološki tumori svojim rastom i umnožavanjem ugrožavaju normalne stanice koje kruže tijelom putem krvotoka.

Zloćudne bolesti porijekla epitelnih stanica. Oni čine 90% svih tumora tkiva (tumorske izrasline ili stanice raka koje rastu unutar organskih sustava). Epitelne stanice se nalaze na površini organa i tkiva, ili oblažu unutrašnje slojeve istih.  Primjerice, probavni sustav, koji počinje u ustima i završava  anusom, je cijelom svojom dužinom obložen epitelnim stanicama. Jednako tako, površina kože je obložena epitelnim stanicama. Epitelni tumor se može pojaviti bilo gdje u sustavu pa se nazivu karcinom dodaje i naziv organa, npr. karcinom želuca.
Zloćudne bolesti koje izrastaju iz stanica potpornog, odnosno vezivnog tkiva. Tu spadaju tkiva kao što su mišići, tetive, masno tkivo, živci i ostala tkiva koja povezuju, podržavaju ili okružuju strukturu i organe tijela. Oko 1% od ukupnih zloćudnih bolesti kod odraslih su sarkomi, a kod djece oni čine 15-20%.
Pojavljuju se u krvi, koštanoj srži i u limfnim čvorovima. Uključuju leukemije, limfome i mijelome, a bolest se može razviti kod odraslih i djece.

Metastaze

Metastaze ili presadnice podrazumijevaju aktivno ili pasivno prenošenje tumorskih stanica po organizmu i to, u početku, iz primarnog tumora u neka druga udaljena područja organizma, odnosno razvitak tumorske kolonije u toj udaljenoj regiji. Metastaza nesumnjivo označuje tumor kao zloćudni te bolesnici s ovim stadijem bolesti imaju značajno ograničene mogućnosti liječenja i time lošiju prognozu.

Metastatske stanice izgledom i ponašanjem odgovaraju stanicama primarnog sijela raka. Primjerice, ako se rak dojke proširi na pluća on je još uvijek rak dojke i naziva se metastazirani rak dojke na plućima. Stanice raka na plućima će se ponašati kao i stanice u prvobitnom raku dojke.

Širenje stanice raka i stvaranje metastaza se najčešće kroz krvotok i limfni sistem ili kroz oboje. Osim toga, širenje je moguće i kroz tjelesne šupljine i neposredno presađivanjem (mehanički).  Simptomi metastaziranog raka ovise o pogođenoj lokaciji i veličini metastaza. Iako je bol u tom području moguć, nije nužno i prvi simptom. Neki bolesnici nemaju nikakve simptome pa se kod njih metastaze otkivaju ciljanim dijagnostičkim postupcima.

Možda se pitate kako vaš liječnik zna je li rak primaran (primarno sijelo – mjesto nastanka tumora) ili metastaziran. Postojanje metastaza se dokazuje pato-histološkom identifikacijom stanica u tkivu s metastazama.  Nakon što liječnik obavi biopsiju tumorskog tkiva iglom ili uzme uzorak tkiva odstranjen prilikom operacije, ono se šalje patologu na analizu. Mikroskopskim pregledom patolog prema izgledu i drugim karakteristikama stanica određuje tip tumora i primarno sijelo. Na primjer, stanice raka dojke izgledaju drugačije od onih raka pluća. Ukoliko je biopsija obavljena na kritičnoj kvržici na plućima patolog je u stanju vidjeti da li su u pitanju stanice raka pluća ili su porijeklom iz drugog sijela, kao što je primjerice bubreg.

Metastazirani tumori su uvijek povezani s prvobitnim. Oni se mogu pronaći istodobno kad i primarni tumori ili mjesecima do godinama kasnije.

Ukoliko se podrijetlo ne može odrediti, što je prilično rijetko, govori se o karcinomu nepoznatog primarnog sijela. Metastaze u udaljenim organima ukazuju na rak stadija IV (zadnji stadij) – u kojem rak ima najveću agresivnost. Vrsta liječenja ovisi o tipu primarnog karcinoma, veličini i lokaciji metastaza, dobi pacijenta i njegovom zdravstvenom stanju te o vrsti liječenja kojem je već bio podvrgnut.

Premda je većina metastaziranih karcinoma neizlječiva, postoje terapije kojima se može bolest ublažiti, produljiti životni vijek ili poboljšati kvaliteta života. Redoviti i učestali pregledi su nužni nakon prvog liječenja raka kako bi se eventualno pojavljivanje metastaza, odnosno napretka bolesti rano uočilo.

METASTAZA ILI NOVI TUMOR:

Ako ste se već liječili od nekog raka u prošlosti, tumor pronađen na novom mjestu je najvjerojatnije metastaza primarnog raka, prije nego novi primarni tumor.
Postojanje metastaza se dokazuje pato-histološkom identifikacijom stanica u tkivu s metastazama.

NAJČEŠĆA MJESTA METASTAZA

Određene lokacije su češće pogođene metastazama zbog blizine primarnom sijelu te dostupnosti krvotoku ili limfnim putevima.
  • Za rak dojke: kosti, pluća, jetra i mozak
  • Za rak debelog crijeva: jetra, pluća i mozak
  • Za rak debelog crijeva i rektuma: jetra, potencijalno pluća
  • Za rak bubrega: jetra, kosti, mozak, pluća
  • Za rak pluća: nadbubrežna žlijezda, jetra, kosti, mozak
  • Za melanom (rak kože): pluća i mozak
  • Za rak prostate: kosti i limfni čvorovi
  • Za rak želuca: jetra, jajnici (kod žena)