Rak dojke – ciljano biološko liječenje 2017-12-19T21:46:31+00:00

Rak dojke – ciljano biološko liječenje

Svako liječenje, a pogotovo onkološko se pokušava provesti na način da bude što učinkovitije, što selektivnije i  što je manje moguće toksično. Dobro poznavanje biologije i funkcioniranja tumorskih stanica omogućava ciljano djelovanje terapije  na određena mjesta u procesu rasta, razvoja i širenja tumora. Biološka terapija znači primjenu lijekova koji mogu normalizirati, modificirati ili potpomoći biološke procese.

Biološka terapija je relativno novi, ali izrazito učinkovit način liječenja raka. Sastoji se u primjeni antitijela ili tkz. malih molekula. Biološka terapija naziva se još i ciljanom terapijom zato jer ciljano uništava tumorsku stanicu,  bez negativnog utjecaja na zdrave stanice. Stoga primjena bioloških lijekova nije povezana s nuspojavama karakterističnima za primjenu kemoterapije (gubitak kose, mučnina i povraćanje, smanjenje broja bijelih krvnih stanica).

Neke tumorske stanice na svojoj površini izražavaju biljege koji se ponašaju kao antigeni i na koje se može ciljano djelovati monoklonskim protutijelima. Protutumorska antitijela (tkz. monoklonska antitijela) prepoznaju te molekule koje se specifično nalaze na površini tumorske stanice i vezivanjem na njih aktiviraju imunološki sustav koji tumorsku stanicu sada prepoznaje kao nametnika i uništava.

Male molekule zbog svoje veličine ulaze direktno u tumorsku stanicu gdje ometaju unutarstanične molekule koje tumorsku stanicu potiču na rast i širenje na udaljena mjesta u tijelu (metastaziranje).

U primjeni su i monoklonska antitijela koja također ciljano uništavaju tumor djelujući na proces stvaranja krvnih žila u tumoru.

Angiogeneza je proces stvaranja novih krvnih žila. Taj je proces važan za rast zloćudnih tumora osobito nakon što dosegnu veličinu od 1-2 mm u promjeru jer tada, da bi dalje rasli, moraju uspostaviti vlastiti krvotok. Naime, nakupine tumorskih stanica u početku koriste hranu i kisik iz okolnog tkiva. Kada tumor poraste na veličinu od  1-2 mm, prehrana iz okoline mu je nedostatna, pa on počinje proizvoditi tzv. angiogene signale- kemijske tvari koje ‘’tjeraju’’ okolne krvne žile da puštaju svoje izdanke prema tumoru. Kada ti izdanci krvnih žila dođu do tumorskih stanica, kroz njih je tumoru osigurana doprema kisika i hranjivih tvari, pa tumor može dalje rasti i razvijati se. Kroz mrežu tumorskih krvnih žila koje su povezane s ostatkom cirkulacije može doći i do rasađivanja tumorskih stanica na udaljena područja u tijelu  (metastaziranje).

Rasvjetljavanje procesa tumorske angiogeneze omogućilo je znanstvenicima da stvore monoklonsko antitijelo koje blokira učinak angiogenih signala koje luči tumor. Na taj se način onemogućava opskrba tumora kisikom i hranjivim tvarima, a time i njegov rast. Zbog toga primjena monoklonskog antitijela koje blokira angiogenezu u kombinaciji s kemoterapijom značajno povećava odgovor tumora na liječenje i usporava napredovanje bolesti.

U 15%-25% slučajeva  na rak dojke na svojoj površini ima prekomjerno izražen HER2 biljeg i /ili ima umnažanje HER2 gena u stanicama.  HER2  regulira rast i diobu tumorske stanice kao i njenu sposobnost migracije i naseljavanja udaljenih područja u tijelu (metastaziranje). HER2-pozitivan rak dojke ima lošiju prognozu, agresivno napreduje, češće i ranije se pojavljuju metastaze, te je preživljenje bolesnica s HER2 pozitivnim rakom dojke kraće. Zato se HER2 smatra  dodatnim prognostičkim čimbenikom i predstavlja ključno mjesto djelovanja u liječenju raka dojke.

Za utvrđivanje statusa HER2 receptora na tumorskim stanicama koriste se tri metode:

  • Imunohistokemijska metoda – IHC
  • Fluorescentna in situ hibridizacija – FISH
  • Kromogena in situ hibridizacija – CISH.

Imunohistokemijska metoda se najčešće koristi, a njome utvrđeni status HER2 receptora na tumorskim stanicama opisuje se kao: HER2: 0 (negativan), HER2: 1+ (negativan), HER2: 2+ (neodređen) i HER2: 3+ (jasno pozitivan nalaz). Sve uzorke tumorskog tkiva u kojima je taj nalaz HER2: 2+ potrebno je ponovno testirati jednom od osjetljivijih metoda kao što su FISH ili CISH.

Tumori označeni kao HER2 3+ i/ili FISH ili CISH + se smatraju HER2 pozitivnima i potrebno ih je liječiti anti-HER2 terapijom.

Ciljano liječenje protiv HER2 promijenilo je tijek HER2 pozitivne  bolesti, smanjujući rizik od ponovnog pojavljivanja bolesti i rizik od smrti.  Takvo liječenje onemogućuje rast tumorskih stanica i aktivira  imunološki sustav organizma u borbi protiv raka.

Od anti-HER2 terapije danas su dostupni monoklonsko protutijelo protiv HER2 i inhibitori tirozin kinaze.