Znate li koja su vaša prava u području zdravstvene zaštite? 2016-10-26T13:33:15+00:00

Znate li koja su vaša prava u području zdravstvene zaštite?

Zakon o zaštiti prava pacijenata pacijentom smatra svaku osobu, bolesnu ili zdravu, koja zatraži ili kojoj se pruža određena mjera ili usluga u cilju očuvanja i unaprjeđenja zdravlja, sprječavanja bolesti, liječenja ili zdravstvene njege i rehabilitacije. Riječ je o građanima koji se nalaze u vrlo osjetljivoj i ranjivoj situaciji, ljudima koji svoje zdravlje u potpunosti prepuštaju u ruke liječnika, a zauzvrat očekuju pružanje pomoći uz poštivanje njihovih prava i dostojanstva. Kako bi im se osigurao odgovarajući standard pružanja zdravstvene zaštite doneseni su brojni kako zakonski tako i podzakonski akti, pravilnici i kodeksi.

Ako niste sigurni imate li neko pravo kao pacijent, potražite savjet:

  • besplatni brojevi HZZO-a – za obvezno zdravstveno osiguranje 0800 7979, za dopunsko zdravstveno osiguranje 0800 7989
  • besplatni broj bijelog telefona Ministarstva zdravlja 0800 7999
  • telefon KUZ-a 01/4572 100
  • telefon Pravne klinike, Grupa za zaštitu prava pacijenata 01/4811 320, 01/4811 324,  01/4811 329

Obvezno zdravstveno osiguranje

Svaki građanin Republike Hrvatske obvezan je prijaviti se na obvezno zdravstveno osiguranje. Opseg prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja osigurava se svim osiguranim osobama pod jednakim uvjetima.

Prava iz zdravstvenog osiguranja obuhvaćaju:

  • pravo na zdravstvenu zaštitu
  • pravo na novčane naknade
  • primarnu zdravstvenu zaštitu,
  • specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu,
  • bolničku zdravstvenu zaštitu,
  • pravo na lijekove koji su utvrđeni osnovnom i dopunskom listom lijekova HZZO-a,
  • pravo na dentalna pomagala koja su utvrđena osnovnom i dodatnom listom dentalnih pomagala HZZOa,
  • pravo na ortopedska i druga pomagala koja su utvrđena osnovnom i dodatnom listom ortopedskih i drugih pomagala HZZO-a,
  • pravo na zdravstvenu zaštitu u drugim državama članicama Europske unije, ugovornim i trećim državama
  1. cjelokupnu zdravstvenu zaštitu djece do navršene 18. godine života i djeci osiguranika koja postanu potpuno i trajno nesposobna za samostalan život i rad sukladno posebnim propisima prije navršene 18. godine života, odnosno za vrijeme trajanja redovitog obrazovanja, kao i djeci osiguranika koja su nakon navršene 18. godine života postala potpuno i trajno nesposobna za samostalan život i rad sukladno posebnim propisima, ako ih osiguranik uzdržava, te osobe s prebivalištem, odnosno odobrenim stalnim boravkom u RH, koje su nesposobne za samostalan život i rad i nemaju sredstava za uzdržavanje, a status u zdravstvenom osiguranju stječu temeljem rješenja koje donosi ured državne uprave nadležan za poslove socijalne skrbi, ako pravo na zdravstveno osiguranje ne mogu ostvariti po drugoj osnovi.
  2. preventivnu i specifičnu zdravstvenu zaštitu školske djece i studenata,
  3. preventivnu zdravstvenu zaštitu žena,
  4. zdravstvenu zaštitu žena u vezi s praćenjem trudnoće i poroda,
  5. zdravstvenu zaštitu u vezi s medicinski potpomognutom oplodnjom, sukladno posebnom zakonu,
  6. preventivnu zdravstvenu zaštitu osoba starijih od 65 godina života,
  7. preventivnu zdravstvenu zaštitu osoba s invaliditetom iz registra osoba s invaliditetom utvrđenog posebnim propisom,
  8. cjelokupnu zdravstvenu zaštitu u vezi s HIV infekcijama i ostalim zaraznim bolestima za koje je zakonom određeno provođenje mjera za sprečavanje njihova širenja,
  9. obvezno cijepljenje, imunoprofilaksu i kemoprofilaksu,
  10. cjelokupno liječenje kroničnih psihijatrijskih bolesti,
  11. cjelokupno liječenje zloćudnih bolesti,
  12. cjelokupno liječenje koje je posljedica priznate ozljede na radu, odnosno profesionalne bolesti,
  13. hemodijalizu i peritonejsku dijalizu,
  14. zdravstvenu zaštitu u vezi s uzimanjem i presađivanjem dijelova ljudskoga tijela u svrhu liječenja,
  15. izvanbolničku hitnu medicinsku pomoć u djelatnosti hitne medicine koja uključuje hitni prijevoz (kopnenim, vodenim i zračnim putem), sukladno pravilniku ministra nadležnog za zdravlje,
  16. kućne posjete i kućno liječenje,
  17. patronažnu zdravstvenu zaštitu,
  18. sanitetski prijevoz za posebne kategorije bolesnika, sukladno pravilniku ministra nadležnog za zdravlje,
  19. lijekove s osnovne liste lijekova Zavoda propisane na recept,
  20. zdravstvenu njegu u kući osigurane osobe,
  21. laboratorijsku dijagnostiku na razini primarne zdravstvene zaštite,
  22. palijativnu zdravstvenu zaštitu

Prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji sudjelovanja u dijelu troškova zdravstvene zaštite oslobođeni su:

  • članovi obitelji smrtno stradalog, zatočenog i nestalog branitelja iz Domovinskog rata;
  • HRVI iz Domovinskog rata
  • hrvatski branitelji iz Domovinskog rata s utvrđenim oštećenjem organizma od najmanje 30%.

Navedenim osobama koji ispunjavaju uvjete utvrđene Zakonom o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, i za koje je nadležno Ministarstvo branitelja to poimence utvrdilo, izdaje se zdravstvena iskaznica s oznakom “HB”.

Osigurane osobe obvezne su sudjelovati u troškovima zdravstvene zaštite u visini od 20% pune cijene zdravstvene zaštite, a koji iznos ne može biti manji od propisanog postotka proračunske osnovice za zdravstvenu zaštitu kako slijedi:

  • specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu, uključujući dnevnu bolnicu i kirurške zahvate u dnevnoj bolnici, osim ambulantne fizikalne medicine i rehabilitacije – 0,75% proračunske osnovice, odnosno 25,00 kuna,
  • specijalističku dijagnostiku koja nije na razini primarne zdravstvene zaštite – 1,50% proračunske osnovice, odnosno 50,00 kuna,
  • ortopedska i druga pomagala određena općim aktom HZZO-a – 1,50% proračunske osnovice, odnosno 50,00 kuna,
  • specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu u ambulantnoj fizikalnoj medicini i rehabilitaciji i za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju u kući – 0,75% proračunske osnovice po danu, odnosno 25,00 kuna,
  • liječenje u drugim državama članicama Europske unije i trećim državama sukladno propisima Europske unije, međunarodnom ugovoru, Direktivi 2011/24/EU, Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju i općem aktu Zavoda, ako propisima Europske unije, odnosno međunarodnim ugovorom  nije drukčije određeno,
  • troškove bolničke zdravstvene zaštite – 3,01% proračunske osnovice po danu, odnosno 100,00 kuna,
  • dentalna pomagala utvrđena osnovnom listom dentalnih pomagala za odrasle osobe od 18 do 65 godina starosti – 30,07 proračunske osnovice, odnosno 1.000,00 kuna,
  • dentalna pomagala utvrđena osnovnom listom dentalnih pomagala za odrasle osobe starije od 65 godina – 15,03 proračunske osnovice, odnosno 500,00 kuna.

 

Osigurane osobe obvezne su sudjelovati u visini od 0,30% od proračunske osnovice, odnosno 10,00 kuna za:

  • zdravstvenu zaštitu pruženu kod izabranog doktora primarne zdravstvene zaštite: obiteljske (opće) medicine, ginekologije i stomatologije,
  • izdavanje lijeka po receptu.

Najviši iznos sudjelovanja u troškovima zdravstvene zaštite koji je obvezna snositi osigurana osoba može po jednom ispostavljenom računu za izvršenu zdravstvenu zaštitu iznositi najviše 60,13% proračunske osnovice ili 2.000,00 kuna.

Osiguranim osobama HZZO-a u okviru zdravstvene zaštite iz obveznoga zdravstvenog osiguranja ne osigurava se plaćanje troškova zdravstvenih usluga koje su pružene na način i po postupku koji nije propisan propisima Europske unije, Direktivom 2011/24/EU, međunarodnim ugovorom, Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju, odnosno podzakonskim propisima donesenim na temelju istog Zakona, kao i za:

  1. razliku za povećane troškove liječenja koji su posljedica osobne želje osigurane osobe zbog njezina vjerskog, drugog uvjerenja ili bilo kojeg drugog razloga, a koje predstavlja liječenje izvan utvrđenog standarda prava na zdravstvenu zaštitu iz obveznoga zdravstvenog osiguranja koji se osigurava svim osiguranim osobama pod jednakim uvjetima,
  2. eksperimentalno liječenje, eksperimentalne medicinske proizvode, pomagala, dentalna pomagala i lijekove koji su u fazi kliničkih ispitivanja,
  3. terapijske i dijagnostičke postupke te lijekove koji su provedeni, odnosno primijenjeni na zahtjev osigurane osobe u okolnostima kada ti postupci i lijekovi nisu određeni od strane ugovorne zdravstvene ustanove ili ugovornog zdravstvenog radnika privatne prakse u sklopu korištenja prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja ili po svojoj vrsti i količini nisu pravo iz obveznoga zdravstvenog osiguranja,
  4. estetske zahvate, osim za estetsku rekonstrukciju kongenitalnih anomalija, rekonstrukciju dojke nakon mastektomije, estetsku rekonstrukciju nakon teških ozljeđivanja,
  5. liječenje dobrovoljno stečenog steriliteta,
  6. zdravstvenu zaštitu korištenu mimoilazeći utvrđenu listu naručivanja u okviru standarda zdravstvene zaštite iz obveznoga zdravstvenog osiguranja prema osobnoj želji osigurane osobe, na osnovi njezine pisane izjave,
  7. kirurško liječenje pretilosti, osim u slučaju patološke pretilosti kada indeks tjelesne mase (BMI) prelazi 40, odnosno kada BMI prelazi 35, uz uvjet da osigurana osoba boluje i od drugih pridruženih bolesti,
  8. liječenje medicinskih komplikacija koje nastaju kao posljedica korištenja zdravstvene zaštite izvan obveznoga zdravstvenoga osiguranja,
  9. zdravstvenu zaštitu koju na temelju zakona i drugih propisa osiguravaju poslodavci, Republika Hrvatska ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Osiguranik ima pravo na naknadu plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad, na teret sredstava obveznog zdravstvenog osiguranja, odnosno državnog proračuna:

  • sve dok izabrani doktor medicine primarne zdravstvene zaštite ne utvrdi da je sposoban za rad ili
  • dok mu ocjenom nadležnog tijela vještačenja mirovinskog osiguranja nije utvrđena invalidnost zbog opće nesposobnosti za rad ili profesionalne nesposobnosti za rad.

Opširnije

Pod privremenom nesposobnošću za rad, za vrijeme kojeg osiguraniku pripada pravo na naknadu plaće, smatra se odsutnost s rada zbog bolesti ili ozljede, odnosno drugih okolnosti radi kojih je osiguranik spriječen izvršavati svoju obvezu rada u skladu s ugovorom o radu, drugim ugovorom ili aktom.

Osobe koje imaju pravo na naknadu plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad, ako posebnim propisom nije utvrđeno drukčije:

  • osobe u radnom odnosu kod pravne ili fizičke osobe sa sjedištem u Republici Hrvatskoj,
  • osobe koje su izabrane ili imenovane na stalne dužnosti u određenim tijelima državne vlasti, odnosno jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, ako za taj rad primaju plaću,
  • osobe s prebivalištem ili odobrenim stalnim boravkom u Republici Hrvatskoj zaposlene u drugoj državi članici Europske unije, državi s kojom RH ima sklopljen međunarodni ugovor kojim je uređeno pitanje zdravstvene zaštite ili trećoj državi koje nemaju zdravstveno osiguranje nositelja zdravstvenog osiguranja države članice ili treće države, odnosno koje nisu obvezno zdravstveno osigurane prema propisima države rada na način kako je to određeno propisima Europske unije, odnosno međunarodnim ugovorom,
  • članovi uprave trgovačkih društava i izvršni direktori trgovačkih društava, ako nisu obvezno zdravstveno osigurani po osnovi rada kod druge pravne ili fizičke osobe u Republici Hrvatskoj ili drugoj državi članici,
  • osobe koje na području Republike Hrvatske obavljaju gospodarsku djelatnost obrta i s obrtom izjednačenih djelatnosti, osobe koje samostalno u obliku slobodnog zanimanja obavljaju profesionalnu djelatnost te osobe koje u Republici Hrvatskoj obavljaju djelatnost poljoprivrede i šumarstva kao jedino ili glavno zanimanje, ako su obveznici poreza na dohodak ili poreza na dobit i ako nisu osigurane po osnovi rada ili su korisnici prava na mirovinu,
  • osobe koje obavljaju poljoprivrednu djelatnost kao jedino ili glavno zanimanje, a upisani su u upisnik obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva u svojstvu nositelja ili člana obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva, ako nisu zdravstveno osigurani po osnovi rada ili su korisnici prava na mirovinu ili se nalaze na redovitom školovanju,
  • svećenici i drugi vjerski službenici vjerske  zajednice koja je upisana u evidenciju vjerskih zajednica koju vodi      nadležno državno tijelo, ako nisu osigurani po osnovi rada,   
  • osobe koje pružaju njegu i pomoć hrvatskom ratnom vojnom invalidu Domovinskog rata prema propisima o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, ako pravo na  obvezno zdravstveno osiguranje ne ostvaruju po drugoj osnovi,
  • osobe kojima je priznato pravo na status roditelja njegovatelja prema posebnom zakonu.

Utvrđivanje prava na privremenu nesposobnost za rad

Početak i dužinu trajanja privremene nesposobnosti za rad utvrđuje izabrani doktor. Izabrani doktor utvrđuje dužinu trajanja privremene nesposobnosti osiguranika ovisno o vrsti bolesti koja utječe na privremenu nesposobnost osiguranika u skladu sa medicinskom indikacijom i smjernicama koje pravilnikom propisuje ministar nadležan za zdravlje, po prethodno pribavljenom mišljenju stručnih društava Hrvatskog liječničkog zbora, odnosno ovisno o drugim razlozima privremene spriječenosti za rad. Dakle,  za utvrđivanje početka ili prestanka privremene nesposobnosti za rad isključivo je nadležan izabrani doktor.

Tiskanica:  “Obavijest o trajanju privremene nesposobnosti za rad”
Obavijest izdaje izabrani doktor obiteljske (opće) medicine, odnosno izabrani doktor ginekolog na zahtjev osiguranika.

Tiskanica – “Izvješće o privremenoj nesposobnosti za rad”
Tiskanicu ispunjava i izdaje osiguraniku izabrani doktor obiteljske (opće) medicine koji je utvrdio početak i prestanak trajanja privremene nesposobnosti za rad odnosno izabrani doktor ginekolog.

Tiskanica je dostupna na Internet stranici HZZO-a, pod “Tiskanice HZZO-a“, pod naslovom “Izvješće o privremenoj nesposobnosti za rad”.

Umanjenje naknade plaće nakon 18 mjeseci privremene nesposobnosti za rad zbog iste dijagnoze

Osiguranik ostvaruje pravo na naknadu plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad  zbog iste dijagnoze bolesti u visini utvrđenoj u skladu sa Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju i općim aktima HZZO-a do isteka 18 mjeseci trajanja privremene nesposobnosti za rad, a nakon toga u iznosu 50% zadnje isplaćene naknade plaće.

Kada se naknada plaće ne umanjuje

Umanjenje naknade plaće na iznos 50% zadnje isplaćene naknade plaće ne odnosi se na osiguranika koji je privremeno nesposoban za rad zbog liječenja zloćudnih bolesti, osiguranika kojem je odobrena njega člana obitelji – djeteta oboljelog od zloćudne bolesti, osiguranika čija je privremena nesposobnost u vezi s provođenjem hemodijalize ili peritonejske dijalize te čija je privremena nesposobnost u vezi s uzimanjem i presađivanjem dijelova ljudskog tijela.

Zaštita prava

Osiguraniku nezadovoljnom odlukom izabranog doktora o utvrđivanju prestanka privremene nesposobnosti, radi zaštite prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja, izdat će se na njegov zahtjev rješenje u upravnom postupku, a na osnovi prethodno pribavljenog obrazloženog nalaza, mišljenja i ocjene liječničkog povjerenstva HZZO-a, koje je obvezno prije donošenja nalaza, mišljenja i ocjene izvršiti pregled osiguranika.
Zahtjev se rješava po hitnom postupku.

Slučajevi privremene nesposobnosti za rad

Za prvih 42 dana, odnosno za prvih 7 dana za invalida rada, te za radnike zaposlene u pravnoj osobi za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom naknadu plaće isplaćuje poslodavac na teret svojih sredstava. U tom periodu naknada plaće ne može biti niža od 70% od osnovice za naknadu.
Od 43. odnosno, 8. dana privremene nesposobnosti za rad naknadu isplaćuje također poslodavac, ali na teret sredstava HZZO-a. U tom periodu, za prvih 6 mjeseci neprekidne privremene nesposobnosti za rad, naknada plaće iznosi 70 % od osnovice za naknadu. Ako privremena nesposobnost za rad traje dulje od 6 mjeseci neprekidno, naknada plaće iznosi 80% od osnovice za naknadu počevši od prvog idućeg dana nakon isteka prethodnog šestomjesečnog perioda neprekidnog trajanja privremene nesposobnosti za rad.
Kada se naknada plaće isplaćuje na teret sredstava HZZO-a, ona ne može iznositi više od 4.257,28 kuna.

U slučajevima:

  • Privremene nesposobnost za rad zbog izoliranja osiguranika kao kliconoše ili zbog pojave zaraze u njegovoj okolini
  • Privremene nesposobnost za rad zbog transplantacije živog tkiva i organa u korist druge osigurane osobe HZZO-a

naknada plaće iznosi 100% od osnovice za naknadu plaće. Od prvog dana ju obračunava i isplaćuje HZZO, na teret svojih sredstava, s time ne može iznositi više od 4.257,28 kuna.

Privremena nesposobnost za rad zbog pratnje osigurane osobe upućene na liječenje ili liječnički pregled ugovornom subjektu HZZO-a izvan mjesta prebivališta, odnosno boravišta:

  • Naknada plaće iznosi 70% od osnovice za naknadu.
  • Od prvog dana ju obračunava i isplaćuje poslodavac, ali na teret sredstava HZZO-a, s time da ne može iznositi više od 4.257,28 kuna.

Privremena nesposobnost za rad radi njege osigurane osobe – djeteta do navršenih 3 godine starosti

Pravo na naknadu plaće traje za svaku utvrđenu bolest najviše do 60 radnih dana. Naknada plaće iznosi 100% od osnovice za naknadu i od prvog dana ju obračunava i isplaćuje poslodavac, ali na teret sredstava HZZO-a, s time da ne može iznositi više od 4.257,28 kuna. Pod djetetom se smatra osim vlastitog djeteta i posvojeno dijete, pastorče, te dijete koje je na osnovi rješenja nadležnog tijela za poslove socijalne skrbi osiguraniku povjereno na čuvanje i odgoj. Pravo na naknadu plaće ne pripada osiguraniku za vrijeme dok se nalazi na godišnjem odmoru, odnosno plaćenom dopustu.

Privremena spriječenost za rad radi njege člana obitelji – djeteta od navršene 3 do navršenih 7 godina starosti

Pravo na naknadu plaće traje za svaku utvrđenu bolest najviše do 60 radnih dana. Naknada plaće iznosi od 70% od osnovice za naknadu. Od prvog dana obračunava ju i isplaćuje poslodavac, ali na teret sredstava HZZO-a, s time ne može iznositi više od 4.257,28 kuna. Pod djetetom se smatra osim vlastitog djeteta i posvojeno dijete, pastorče, te dijete koje je na osnovi rješenja nadležnog tijela za poslove socijalne skrbi osiguraniku povjereno na čuvanje i odgoj. Pravo na naknadu plaće ne pripada osiguraniku za vrijeme dok se nalazi na godišnjem odmoru, odnosno plaćenom dopustu.

Privremena nesposobnost za rad radi njege člana obitelji – djeteta starijeg od 7 godina

Pravo na naknadu plaće traje za svaku utvrđenu bolest najviše do 40 radnih dana. Naknada plaće iznosi od 70% od osnovice za naknadu. Od prvog dana obračunava ju i isplaćuje poslodavac, ali na teret sredstava HZZO-a, s time ne može iznositi više od 4.257,28 kuna. Pod djetetom se smatra osim vlastitog djeteta i posvojeno dijete, pastorče, te dijete koje je na osnovi rješenja nadležnog tijela za poslove socijalne skrbi osiguraniku povjereno na čuvanje i odgoj. Pravo na naknadu plaće ne pripada osiguraniku za vrijeme dok se nalazi na godišnjem odmoru, odnosno plaćenom dopustu.

Napomena: Pravo na privremenu spriječenost za rad osiguranik može ostvariti pod uvjetom da drugi roditelj nije nezaposlen, odnosno ako živi sam s djetetom (npr. samohrani ili razvedeni roditelj), da istodobno ne koristi to pravo za drugo dijete te da za dijete kojemu je potrebna njega nema priznato pravo roditelja njegovatelja.

Privremena nesposobnost za rad radi njege člana obitelji – supružnika (bračnog, izvanbračnog)

Pravo na naknadu plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad radi njege osigurane osobe – supružnika s kojim osiguranik živi u zajedničkom kućanstvu traje za svaku utvrđenu bolest najviše do 20 radnih dana. Naknada plaće iznosi 70% od osnovice za naknadu. Od prvog dana obračunava ju i isplaćuje poslodavac, na teret sredstava HZZO-a, s time ne može iznositi više od 4.257,28 kuna. Pravo na naknadu plaće ne pripada osiguraniku za vrijeme dok se nalazi na godišnjem odmoru, odnosno plaćenom dopustu.

Privremena spriječenost za rad zbog korištenja dopusta za slučaj smrti djeteta, u slučaju mrtvorođenog djeteta ili smrti djeteta za vrijeme korištenja rodiljnog dopusta

Naknada plaće iznosi 100% od osnovice za naknadu. Obračunava ju i isplaćuje HZZO od prvog dana privremene nesposobnosti za rad na teret svojih sredstava.

Privremena nesposobnost za rad zbog priznate ozljede na radu ili profesionalne bolesti

Naknada plaće iznosi 100% od osnovice za naknadu, a obračunava ju i isplaćuje poslodavac na teret sredstava HZZO-a, od prvog dana.

Osobe koje imaju pravo na novčanu naknadu

Osobe s prebivalištem u Republici Hrvatskoj koje ostvaruju primitke od kojih se prema porezu na dohodak utvrđuje drugi dohodak (primici ostvareni temeljem ugovora o djelu, autorskih honorara) i koje su s osnova tih primitaka, i s tim u vezi uplaćenog propisanog doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje, stekle status osiguranika u obveznom zdravstvenom osiguranju.

Uvjet za ostvarivanje prava

Privremena nesposobnost za obavljanje ugovorenih poslova zbog bolesti.

Tko utvrđuje privremenu nesposobnost

Nadležno liječničko povjerenstvo Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO-a).

Kako se ostvaruje pravo

Podnošenjem pismenog zahtjeva regionalnom uredu odnosno područnoj službi HZZO-a nadležnom prema mjestu  prebivališta, odnosno boravka osiguranika, koji donosi rješenje na temelju nalaza, mišljenja i ocjene nadležnog liječničkog povjerenstva.

Uz zahtjev je potrebno priložiti:

  • povijest bolesti izdanu od izabranog doktora medicine primarne zdravstvene zaštite ne stariju od 3 dana
  • medicinsku dokumentaciju o nastaloj bolesti
  • ugovor o djelu ili drugi pravni akt o stjecanju primitaka na koja se plaća doprinos za obvezna osiguranja
  • potvrdu (potvrde) pravne ili fizičke osobe o novčanom primitku (primitcima) koji je osiguraniku isplaćen u posljednjih šest mjeseci prije mjeseca u kojem je nastupila nemogućnost osiguranika za obavljanje poslova na osnovi kojih se ostvaruju primitci, uz naznaku iznosa i datuma isplate
  • potvrdu pravne ili fizičke osobe o prekidu ili neizvršenju ugovorenog posla zbog bolesti osiguranika.

Rokovi

Zahtjev se podnosi u roku od 3 dana od dana nastanka bolesti, odnosno u roku od 3 dana od dana prestanka razloga vezanog uz zdravstveno stanje osiguranika, koji su ga u tome onemogućili.
Nakon podnesenog zahtjeva regionalnom uredu odnosno područnoj službi HZZO-a upućuje se osiguranika  nadležnom liječničkom povjerenstvu HZZO-a, kojem se osiguranik obvezno mora javiti odmah, odnosno najkasnije u roku od tri dana.

Nalaz, ocjena i mišljenje liječničkog povjerenstva

Nalazom, ocjenom i mišljenjem, koju donosi temeljem podnesene dokumentacije liječničko povjerenstvo HZZO-a utvrđuje početak, trajanje, odnosno prestanak privremene nesposobnosti osiguranika za obavljanje ugovorenih poslova, određujući pri tome da li je nastala bolest od utjecaja na obavljanje ugovorenih poslova s obzirom na vrstu posla, te rok njegovog izvršenja.

Rješenje

Rješenjem kojim se osiguraniku priznaje pravo na novčanu naknadu zbog bolesti, obvezno se rješava o iznosu novčane naknade i razdoblju za koje mu pripada, uz navođenje osnovice i postotka na osnovi kojih je izračunata, te oznake nalaza, mišljenja i ocjene liječničkog povjerenstva HZZO-a o privremenoj nesposobnosti osiguranika.

Novčana naknada

Obračunava se kao prosječna dnevna naknada izračunata na osnovi šestodnevnog radnog tjedna.

Osnovica

Novčana naknada se određuje se od prosječne osnovice za uplatu doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje. Prosječna osnovica je prosjek osnovica osiguranja na koji je uplaćen doprinos za obvezno zdravstveno osiguranje u posljednjih šest mjeseci prije mjeseca u kojem je nastupila nemogućnost obavljanja poslova na temelju kojih se ostvaruju primici.

Visina naknade

Naknada iznosi 70% od prosječne osnovice s time da iznos naknade ne može biti viši od najvišeg iznosa naknade plaće utvrđenog Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju, odnosno od 4.257,28 kuna. Isplaćuje se od prvog dana na teret sredstava HZZO-a, u trajanju najdulje šest mjeseci neprekidno.

Prestanak statusa

Osiguraniku koji je ostvario pravo na novčanu naknadu, a kojem je prestao status osiguranika utvrđen kao osobi koja ostvaruje primitke od kojih se prema porezu na dohodak utvrđuje drugi dohodak, ostvaruje pravo na novčanu naknadu najviše 30 dana od dana prestanka statusa osiguranika.

Osigurana osoba radi ostvarivanja prava na zdravstvenu zaštitu iz obveznoga zdravstvenog osiguranja ima pravo na naknadu za troškove prijevoza pod uvjetom da je radi korištenja zdravstvene zaštite upućena izvan mjesta prebivališta, odnosno boravišta te da ne ispunjava uvjete za korištenje sanitetskog prijevoza.
Pravo na naknadu za troškove prijevoza osigurana osoba ostvaruje ako je radi korištenja zdravstvene zaštite upućena u ugovornu zdravstvenu ustanovu, odnosno ordinaciju ugovornog doktora privatne prakse ili ugovornom isporučitelju pomagala u mjesto koje je udaljeno 50 i više kilometara od mjesta njezina prebivališta, odnosno boravišta jer odgovarajuću zdravstvenu zaštitu, sukladno svom zdravstvenom stanju ne može ostvariti u bližoj ugovornoj zdravstvenoj ustanovi, odnosno ordinaciji ugovornog doktora privatne prakse s ugovorenom djelatnošću za tu vrstu zdravstvene zaštite ili kod bližeg ugovornog isporučitelja pomagala.
Pod prethodno navedenim uvjetom, koji se odnosi na udaljenost, pravo na naknadu za troškove prijevoza ima i osigurana osoba koja je pozvana od strane Zavoda u predmetu utvrđivanja prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja.

U kojim slučajevima se naknada putnih troškova isplaćuje bez obzira na udaljenost?

Pravo na naknadu za troškove prijevoza, neovisno o udaljenosti ima:

  • osigurana osoba do 18. godine života,
  • djeca osiguranika koja su koja su potpuno i trajno nesposobna za samostalan život i rad,
  • osigurana osoba u vezi korištenja radioterapije i kemoterapije te hemodijalize kao kronični bubrežni bolesnik,
  • osigurana osoba u vezi korištenja zdravstvene zaštite zbog priznate ozljede na radu, odnosno profesionalne bolesti,
  • osigurana osoba darivatelj organa, tkiva ili stanica koja zdravstvenu zaštitu koristi u vezi s darivanjem organa, tkiva ili stanica, te
  • osigurana osoba upućena na liječenje u drugu državu članicu EU, državu s kojom RH ima sklopljen međunarodni ugovor ili treću državu sukladno Zakonu i općem aktu Zavoda.

Pravo na naknadu za troškove prijevoza ima i osigurana osoba koja je radi smanjivanja lista narudžbi prihvatila korištenje zdravstvene zaštite u ugovornoj zdravstvenoj ustanovi, odnosno ordinaciji ugovornog doktora privatne prakse koja nije u mjestu, odnosno nije najbliža mjestu njezina prebivališta, odnosno boravišta.
Osigurana osoba koja zdravstvenu zaštitu želi koristiti u drugoj ugovornoj zdravstvenoj ustanovi, odnosno ordinaciji ugovornog doktora privatne prakse ili kod drugog ugovornog isporučitelja pomagala na području Republike Hrvatske, a ne tamo gdje je upućena ima pravo ostvariti tu zdravstvenu zaštitu na teret sredstava obveznoga zdravstvenog osiguranja, ali bez prava na naknadu za troškove prijevoza i prava na sanitetski prijevoz.

Troškovi prijevoza posmrtnih ostataka osigurane osobe

Zavod snosi stvarne troškove prijevoza posmrtnih ostataka osigurane osobe koja je bila upućena na liječenje izvan mjesta prebivališta, odnosno boravka Zavod snosi troškove prijevoza posmrtnih ostataka osigurane osobe do mjesta njezina prebivališta, odnosno boravišta ako je toj osobi izvršena eksplantacija organa u svrhu transplantacije u ugovornoj zdravstvenoj ustanovi izvan mjesta njezina prebivališta, odnosno boravišta. Pravo na naknadu troškova prijevoza isplaćuje se pravnoj ili fizičkoj osobi koja je snosila troškove prijevoza na osnovi njezina zahtjeva i dokaza o plaćenom prijevozu.

Tko snosi troškove prijevoza pratitelja

Pravo na naknadu za troškove prijevoza ima i jedna osoba određena za pratitelja osigurane osobe pod uvjetom:

  • da je izabrani doktor primarne zdravstvene zaštite utvrdio potrebu pratnje te
  • da osigurana osoba kojoj je određen pratitelj ne ispunjava uvjete za korištenje sanitetskog prijevoza

Smatra se da je djeci do 18. godine života, kao i djeci osiguranika koja su koja su potpuno i trajno nesposobna za samostalan život i rad, potrebna pratnja neovisno o tome ispunjavaju li uvjete za korištenje sanitetskog prijevoza.

Koji troškovi se nadoknađuju

Pod naknadom za troškove prijevoza podrazumijeva se naknada za troškove prijevoza javnim prijevoznim sredstvima po najnižoj cijeni i prema najkraćoj relaciji prema službenom daljinomjeru javnog prijevoznika. Iznimno, osiguranoj osobi se zbog njezina zdravstvenog stanja, prema prethodnom odobrenju liječničkog povjerenstva Zavoda, a na prijedlog izabranog doktora može odobriti korištenje skupljeg javnog prijevoznog sredstva (spavaća kola u vlaku, zrakoplov). Osigurana osoba kojoj je odobreno skuplje prijevozno sredstvo ili rješenjem Zavoda o upućivanju na liječenje u drugu državu članicu EU, drugu državu s kojom RH ima sklopljen međunarodni ugovor odnosno treću državu, a na osnovi nalaza, mišljenja i ocjene liječničkog povjerenstva Zavoda, zbog zdravstvenog stanja odobren prijevoz zrakoplovom, ima pravo na naknadu za troškove prijevoza u visini najniže cijene zrakoplovne karte za ekonomsku klasu.

Putni nalog

Pravo na naknadu za troškove prijevoza osigurana osoba ostvaruje na osnovi tiskanice putnog naloga koji izdaje izabrani doktor medicine primarne zdravstvene zaštite ili izabrani doktor dentalne medicine, odnosno ovlašteni radnik Zavoda kada je osigurana osoba pozvana od strane Zavoda radi ostvarivanja prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja te na osnovi rješenja Zavoda o upućivanju na liječenje u inozemstvo, odnosno na osnovi potvrde zdravstvene ustanove o provedenim hemodijalizama.

Tko ima pravo na sanitetski prijevoz

Pravo na sanitetski prijevoz radi korištenja zdravstvene zaštite ostvaruje osigurana osoba koja je:

  • nepokretna,
  • teško pokretna i
  • kojoj zbog prirode bolesti nije preporučeno samostalno kretanje.

Na koji način se pravo ostvaruje

Osigurana osoba ima pravo na sanitetski prijevoz do najbližeg ugovornog subjekta Zavoda koji sa Zavodom ima ugovorenu i može pružiti traženu zdravstvenu zaštitu, a ostvaruje ih na osnovi naloga za sanitetski prijevoz izdanog od strane izabranog doktora primarne zdravstvene zaštite koji je izdao uputnicu za traženu zdravstvenu zaštitu, odnosno na osnovi izdane potvrde o ortopedskim i drugim pomagalima i to pod uvjetom da se za realizaciju tog pomagala osiguranoj osobi kod ugovornog isporučitelja ortopedskih i drugih pomagala mora uzeti mjera, odnosno izvršiti proba ortopedskog i drugog pomagala.
Izabrani doktor primarne zdravstvene zaštite obvezan je na nalogu za sanitetski prijevoz naznačiti naziv mjesta sjedišta ugovornog subjekta Zavoda te njegov naziv. Osigurana osoba koja želi koristiti zdravstvenu zaštitu kod drugog ugovornog subjekta Zavoda, a ne naznačenog na nalogu za sanitetski prijevoz nema pravo ostvariti sanitetski prijevoz na teret sredstava obveznog zdravstvenog osiguranja.
Iznimno, osigurana osoba koja je radi smanjenja liste čekanja prihvatila od strane izabranog doktora ponuđenu mogućnost korištenja tražene zdravstvene zaštite kod ugovornog subjekta Zavoda koji nije najbliži njezinom mjestu prebivališta, odnosno boravišta ima pravo na sanitetski prijevoz na teret sredstava obveznog zdravstvenog osiguranja, a nalog za sanitetski prijevoz izdaje izabrani doktor.

Što se podrazumijeva pod sanitetskim prijevozom

Pod sanitetskim prijevozom podrazumijeva se prijevoz osigurane osobe sanitetskim vozilom:

  1. iz mjesta prebivališta, odnosno boravišta u ugovornu zdravstvenu ustanovu ili ordinaciju ugovornog zdravstvenog radnika privatne prakse ili kod ugovornog isporučitelja ortopedskih i drugih pomagala, odnosno iz ugovorne zdravstvene ustanove ili ordinacije ugovornog zdravstvenog radnika privatne prakse ili od ugovornog isporučitelja ortopedskih i drugih pomagala u mjesto prebivališta, odnosno boravišta,
  2. iz jedne ugovorne zdravstvene ustanove, odnosno ordinacije ugovornog zdravstvenog radnika privatne prakse u drugu ugovornu zdravstvenu ustanovu, odnosno ordinaciju ugovornog zdravstvenog radnika privatne prakse ili kod ugovornog isporučitelja ortopedskih i drugih pomagala,
  3. iz mjesta prebivališta, odnosno boravišta u zdravstvenu ustanovu izvan područja Republike Hrvatske i natrag.

Tko utvrđuje potrebu sanitetskog prijevoza

Potrebu sanitetskog prijevoza utvrđuje:

  1. izabrani doktor primarne zdravstvene zaštite koji izdaje uputnicu za korištenje zdravstvene zaštite, odnosno na osnovi izdane potvrde o ortopedskim i drugim pomagalima,
  2. doktor u ugovornoj zdravstvenoj ustanovi, odnosno ugovorni doktor privatne prakse kod kojih se osigurana osoba liječi, kao i u slučaju izdavanja potvrde o ortopedskim i drugim pomagalima,
  3. doktor u ugovornoj zdravstvenoj ustanovi koja provodi hitnu medicinu kod kojeg je osigurana osoba u postupku liječenja,
  4. nadležna osoba u regionalnom uredu, odnosno Direkciji Zavoda u skladu sa općim aktom Zavoda o prekograničnoj zdravstvenoj zaštiti.

Tko izdaje nalog za sanitetski prijevoz

Pravo na sanitetski prijevoz osigurana osoba ostvaruje na osnovi ispravno popunjenog naloga za sanitetski prijevoz, koji izdaje i ovjerava:

  1. izabrani doktor – u slučaju kad se osiguranu osobu radi korištenja zdravstvene zaštite upućuje iz mjesta prebivališta, odnosno boravišta u ugovornu zdravstvenu ustanovu ili ordinaciju ugovornog zdravstvenog radnika privatne prakse ili kod ugovornog isporučitelja ortopedskih i drugih pomagala te na temelju odobrenja liječničkog povjerenstva u slučaju prijevoza osigurane osobe u inozemstvo ili povratka iz inozemstva,
  2. doktor u ugovornoj zdravstvenoj ustanovi u kojoj se osigurana osoba liječi, odnosno ugovorni doktor privatne prakse – kad se osiguranu osobu iz ugovorne zdravstvene ustanove, odnosno ordinacije ugovornog doktora privatne prakse prevozi u mjesto prebivališta, odnosno boravišta ili kod ugovornog isporučitelja ortopedskih i drugih pomagala te kad se osiguranu osobu upućuje, odnosno premješta iz jedne ugovorne zdravstvene ustanove, odnosno ordinacije ugovornog doktora privatne prakse u drugu ugovornu zdravstvenu ustanovu, odnosno ordinaciju ugovornog doktora privatne prakse,
  3. nadležna osoba u regionalnom uredu, odnosno Direkciji Zavoda u skladu sa općim aktom Zavoda o prekograničnoj zdravstvenoj zaštiti.

Iznimno u slučaju kada se osiguranu osobu upućuje na provođenje određenih dijagnostičkih ili drugih postupaka, koji postupci neće rezultirati poboljšanjem njenog zdravstvenog stanja zbog kojeg ispunjava uvjete za sanitetski prijevoz, nalog za sanitetski prijevoz za dolazak i povratak izdaje izabrani doktor koji upućuje osiguranu osobu.
Doktor ugovorne zdravstvene ustanove, doktor privatne prakse, odnosno nadležna osoba Zavoda koja je obvezna izdati nalog za sanitetski prijevoz obvezni su za osiguranu osobu dogovoriti, odnosno kod ugovornog subjekta Zavoda naručiti prijevoz sanitetskim vozilom.

Zdravstvena zaštita koja je korištena u hitnom slučaju

Što je hitna medicinska pomoć

Pružanje dijagnostičkih i terapijskih postupaka koji su nužni u otklanjanju neposredne opasnosti po život i zdravlje.
Ostvaruje se, u pravilu, bez uputnice u zdravstvenim ustanovama koje imaju sklopljen ugovor sa HZZO-om za djelatnost hitne medicine, hitne službe bolničke zdravstvene ustanove, odnosno kod najbližeg doktora medicine. Ako je osigurana osoba koristila zdravstvenu zaštitu u hitnom medicinskom slučaju, ima pravo na povrat plaćenih troškova čak i ako je zdravstvenu zaštitu koristila u zdravstvenoj ustanovi ili kod zdravstvenog radnika privatne prakse u Republici Hrvatskoj s kojima Zavod nije sklopio ugovor o provođenju zdravstvene zaštite.

Zahtjev za naknadu troškova

Podnosi se u pisanom obliku regionalnom uredu, odnosno područnoj službi Zavoda koji je nadležan/na prema mjestu prebivališta, odnosno boravka osigurane osobe.

Osnova za povrat troškova

Nalaz, mišljenje i ocjena liječničkog povjerenstva Zavoda o tome da se u konkretnom slučaju radi o zdravstvenoj zaštiti iz obveznog zdravstvenog osiguranja pruženoj u hitnom slučaju.

Visina odobrenog povrata troškova

Najviše u visini vrijednosti zdravstvenog standarda utvrđenog Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju odnosno općim aktima Zavoda.

Neopravdano naplaćena zdravstvena usluga

Pravo na naknadu troškova

Osigurana osoba ima pravo na naknadu troškova korištene zdravstvene zaštite ako joj je ugovorni subjekt Zavoda neopravdano:

  • naplatio zdravstvenu uslugu
  • odbio pružiti zdravstvenu zaštitu uvjetujući potonju prethodnom kupnjom ugradbenih, odnosno potrošnih materijala ili lijekova s Osnovne liste lijekova, odnosno po izboru osigurane osobe s Dopunske liste lijekova za koje osigurana osoba ispunjava uvjete propisane općim aktima Zavoda
  • neopravdano odbio propisati na recept lijek s Osnovne liste lijekova, odnosno po izboru osigurane osobe s Dopunske liste lijekova za koji osigurana osoba ispunjava uvjete propisane općim aktima Zavoda
  • neopravdano naplatio u cijelosti ili djelomice odobreno ortopedsko ili drugo pomagalo
  • uputio osiguranu osobu da zdravstvenu zaštitu, koju ima ugovorenu sa Zavodom, obavi u neugovornoj zdravstvenoj ustanovi, odnosno kod neugovornog zdravstvenog radnika privatne prakse, a koja zdravstvena zaštita je za osiguranu osobu bila medicinski indicirana.

Zahtjev za naknadu troškova

Zahtjev se podnosi u pisanom obliku nadležnom regionalnom uredu, odnosno područnoj službi Zavoda koji/a je nadležan/na prema mjestu prebivališta, odnosno boravka osigurane osobe.
Zahtjevu se prilaže:

  • medicinska dokumentacija
  • original osobnog računa za plaćenu zdravstvenu uslugu, odnosno original računa za plaćeni lijek, ugradbeni ili potrošni materijal, te ortopedsko ili drugo pomagalo koji glasi na ime osigurane osobe

Osnova za povrat troškova

  • utvrđene sve relevantne činjenice iz kojih nedvojbeno proizlazi da je u konkretnom slučaju došlo do kršenja ugovornih obveza ugovornog subjekta Zavoda te
  • nalaz, mišljenje i ocjena liječničkog povjerenstva Zavoda u kojoj je utvrđeno da se radi o korištenju zdravstvene zaštite koja je medicinski indicirana za osiguranu osobu i na koju ima pravo u skladu sa Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju i općim aktima Zavoda.

Posebno: nemogućnost naknade troškova korištene zdravstvene zaštite

Osigurana osoba nema pravo na naknadu troškova obavljene zdravstvene zaštite na teret obveznog zdravstvenog osiguranja ako je:

  • zdravstvenu  zaštitu koristila u neugovornoj zdravstvenoj ustanovi ili u neugovornoj ordinaciji privatne prakse
  • zdravstvenu  zaštitu koristila na području Republike Hrvatske kod ugovornih subjekata Zavoda mimo uvjeta i načina propisanih Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju i općim aktima Zavoda (bez uputnice)
  • zdravstvenu zaštitu koristila u inozemstvu mimo uvjeta i načina propisanih Zakonom i općim aktima Zavoda
  • nabavila ortopedsko ili drugo pomagalo kod neugovornog isporučitelja ili u inozemstvu, odnosno kod ugovornog subjekta, ali bez prethodnog odobrenja Zavoda i ovjere potvrde o pomagalu od strane Zavoda
  • kupila lijek koji nije utvrđen Osnovnom listom lijekova i Dopunskom listom lijekova.

U navedenim slučajevima obvezna je u cijelosti snositi nastale troškove.

Cjelodnevni smještaj uz dijete

Radi se o pravu na cjelodnevni (24-satni) smještaj koje se ostvaruje ovisno o odgovarajućim smještajnim kapacitetima ustanove.
Pravo ostvaruje osigurana osoba:

  • majka djeteta pod uvjetom da je jedina prehrana djeteta majčino mlijeko, odnosno da postoji potreba dojenja djeteta, a što utvrđuje izabrani doktor djeteta, odnosno doktor bolničke ustanove u kojoj se dijete liječi,
  • jedan od roditelja djeteta s teškoćama u razvoju koje o tome u skladu s posebnim propisima posjeduje odgovarajuće rješenje nadležnog tijela, odnosno nalaz i mišljenje nadležnog tijela vještačenja, a na prijedlog odjelnog doktora ugovorne bolničke ustanove u kojoj se dijete liječi.

Bitno: Roditelj djeteta s poteškoćama u razvoju koje o tome u skladu s posebnim propisima posjeduje odgovarajuće rješenje nadležnog tijela, odnosno nalaz, mišljenje i ocjenu nadležnog tijela vještačenja ima pravo na cjelodnevni smještaj uz dijete bez obzira na dob djeteta. Pravo se ostvaruje na osnovi uputnice za bolničko liječenje djeteta na kojoj se naznačuje potreba cjelodnevnog smještaja majke uz dijete radi dojenja odnosno potreba cjelodnevnog smještaja roditelja uz dijete s teškoćama u razvoju, Osigurana osoba koja ostvaruje pravo na smještaj nije obvezna sudjelovati u troškovima zdravstvene zaštite, a osiguranik koji u skladu s odredbama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju može ostvariti pravo na naknadu plaće, za vrijeme tog smještaja ima pravo na naknadu plaće na ime privremene nesposobnosti za rad zbog njege djeteta.

Dnevni smještaj uz dijete

Radi se o pravu na dnevni smještaj (ne i noćenje).
Pravo pripada jednom od roditelja, pod uvjetom:

  • da je dijete mlađe od 5 godina
  • da se nalazi na bolničkom liječenju u ugovornoj zdravstvenoj ustanovi za liječenje djece oboljele od akutnih bolesti

BITNO! Roditelj djeteta s poteškoćama u razvoju koje o tome u skladu s posebnim propisima posjeduje odgovarajuće rješenje nadležnog tijela, odnosno nalaz, mišljenje i ocjenu nadležnog tijela vještačenja ima pravo na dnevni smještaj uz dijete bez obzira na dob djeteta, ako je to predložio odjelni doktor bolničke ustanove u kojoj se dijete liječi. Pravo se ostvaruje na prijedlog odjelnog doktora ugovorne bolničke ustanove u kojoj se dijete liječi, a na temelju uputnice koju izdaje izabrani doktor djeteta. Osigurana osoba koja ostvaruje pravo na smještaj nije obvezna sudjelovati u troškovima zdravstvene zaštite, a osiguranik koji u skladu s odredbama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju može ostvariti pravo na naknadu plaće, za vrijeme tog smještaja ima pravo na naknadu plaće na ime privremene spriječenosti za rad zbog njege djeteta.

Pravo na smještaj uz dijete oboljelo od maligne bolesti ili srodne bolesti koja neposredno ugrožava život

Osigurana osoba – jedan od roditelja djeteta mlađeg od 18 godina, oboljelog od maligne bolesti ili srodne bolesti koja neposredno ugrožava život , koje se nalazi na bolničkom liječenju u ugovornoj bolničkoj ustanovi (klinički bolnički centar, klinička bolnica, klinika) koja liječi djecu oboljelu od malignih bolesti ili srodnih bolesti koje neposredno ugrožavaju život ima pravo, ovisno o smještajnim kapacitetima ugovorne bolničke ustanove, na cjelodnevni smještaj uz dijete za vrijeme njegovog bolničkog liječenja, a na osnovi iste uputnice kojom je dijete upućeno na bolničko liječenje. Osigurana osoba koja ostvaruje pravo na smještaj nije obvezna sudjelovati u troškovima zdravstvene zaštite, a osiguranik koji u skladu s odredbama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju može ostvariti pravo na naknadu plaće tijekom privremene spriječenosti za rad, za vrijeme tog smještaja ima pravo na naknadu plaće na ime privremene spriječenosti za rad zbog njege djeteta.
U slučaju da ugovorna bolnička zdravstvena ustanova nema smještajnih kapaciteta roditelj djeteta ostvaruje pravo na naknadu troškova smještaja do maksimalnog iznosa po danu u visini neoporezivog iznosa dnevnice za službeno putovanje u zemlji (za mjesto udaljeno najmanje 30 kilometara i koje službeno putovanje traje više od 12 sati dnevno) utvrđene Pravilnikom o porezu na dohodak.
Radi ostvarivanja tog prava potrebno je da bolnica nakon završetka liječenja ispuni tiskanicu pod nazivom “Potvrda o boravku roditelja uz dijete na bolničkom liječenju” i dostavi ju u nadležni regionalni ured, odnosno područnu službu HZZO-a koji će izvršiti naknadu troškova roditeljima. Naknadu troškova moguće je izvršiti u visini od 170,00 kuna po danu.

Pravo na smještaj uz dijete u specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju

Na prijedlog izabranog doktora primarne zdravstvene zaštite, a na osnovi mišljenja doktora specijalista određene specijalnosti, liječničko povjerenstvo područne službe, regionalnog ureda Zavoda iznimno može odobriti boravak uz dijete u specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju osiguranoj osobi – jednom od roditelja ili osobi koja skrbi o djetetu u sljedećim slučajevima:

  • kada se provodi točno određen i utvrđen programa “mama – dijete” za izobrazbu roditelja, odnosno osobe koja skrbi o djetetu, za dijete do navršene 3. godine života
  • kada je u provođenju bolničke medicinske rehabilitacije djeteta s posebnim zdravstvenim potrebama potrebna prisutnost roditelja, odnosno osobe koja skrbi o djetetu.

Iznimno, bez potrebe prethodnog odobrenja liječničkog povjerenstva Zavoda, pravo na boravak uz dijete, ovisno o odgovarajućim smještajnim kapacitetima specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju, ima:

  • osigurana osoba – majka djeteta pod uvjetom da je jedina prehrana djeteta majčino mlijeko, odnosno da postoji potreba dojenja djeteta, a što utvrđuje izabrani doktor djeteta, odnosno doktor bolničke ustanove u kojoj se dijete liječi,
  • osigurana osoba – jedan od roditelja djeteta s teškoćama u razvoju koje o tome u skladu s posebnim propisima posjeduje odgovarajuće rješenje nadležnog tijela, odnosno nalaz i mišljenje nadležnog tijela vještačenja.

Za vrijeme smještaja uz dijete roditelj nije obvezan sudjelovati u pokriću troškova smještaja.

Pravo na smještaj uz dijete za vrijeme njegova bolničkog liječenja u inozemstvu

Iznimno, na osnovi prijedloga nadležnog referentnog centra, doktora specijalista, odnosno liječničkog konzilija ugovorne zdravstvene ustanove u kojoj se osigurana osoba – dijete liječi, te nalaza, mišljenja i ocjene liječničkog povjerenstva Direkcije HZZO-a, pravo na smještaj uz dijete koje se upućuje na liječenje u inozemstvo može se odobriti osobi koja je kao pratitelj djeteta navedena u rješenju o upućivanju djeteta na liječenje u inozemstvo, i to:

  • majci djeteta ako je jedina prehrana djeteta majčino mlijeko ili ako postoji potreba dojenja djeteta
  • jednom od roditelja ili osobi koja skrbi o djetetu mlađem od 5 godina ako to zahtijeva zdravstveno stanje djeteta.
  • iznimno, uz obrazloženje medicinskih razloga, može se odobriti smještaj i uz dijete starije od 5 godina, ako to zahtijeva zdravstveno stanje djeteta

Na teret sredstava obveznog zdravstvenog osiguranja osiguravaju se sredstva za smještaj do maksimalnog iznosa po danu u visini dnevnice utvrđene Odlukom o visini dnevnice za službeno putovanje u inozemstvo za korisnike koji se financiraju iz sredstava Državnog proračuna, preračunato u kune prema srednjem tečaju Narodne banke Republike Hrvatske važećeg na dan obračuna tih troškova.

Izdavanje rješenja u upravnom postupku

Prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja se, u pravilu, ostvaruju bez donošenja rješenja, a na temelju odgovarajuće dokumentacije utvrđene ovim Zakonom i općim aktima Zavoda donesenim na temelju Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju. O pravima iz obveznoga zdravstvenog osiguranja odlučuje se rješenjem na zahtjev osigurane osobe, osim ako Zakonom nije drukčije propisano.
U navedenim postupcima odlučuje se primjenjujući odredbe Zakona o općem upravnom postupku.

Dvostupanjsko rješavanje

Radi zaštite prava utvrđenih Zakonom, osiguranim osobama se u Zavodu osigurava dvostupanjsko rješavanje u postupku koji je pokrenula osigurana osoba. Protiv drugostupanjskog rješenja Zavoda nije dopuštena žalba, već se protiv njega može pokrenuti upravni spor.

O pravima iz obveznoga zdravstvenog osiguranja rješava:

  1. u prvom stupnju – ustrojstvena jedinica regionalnog ureda Zavoda nadležna prema mjestu prebivališta, odnosno boravišta osigurane osobe,
  2. u drugom stupnju – Direkcija Zavoda.

Žalba protiv rješenja donesenog u prvom stupnju ne odgađa izvršenje rješenja.

Pučki pravobranitelj

Smatrate li da je neko pravo građana ugroženo nezakonitim ili nemarnim radom tijela državne uprave i tijela s javnim ovlastima, molimo, obratite se pučkom pravobranitelju.

Pravna klinika - Grupa za zaštitu prava pacijenata

Pravna klinika je jedinica Pravnog fakulteta u okviru koje studenti pružaju besplatnu pravnu pomoć građanima kojima je ona potrebna. Klinika daje opće pravne informacije i pruža pravne savjete, te može pomoći i u sastavljanju raznih pismena i podnesaka u upravnom i drugim postupcima. Zbog opširnosti tematike i svih akata, obratite se Pravnoj klinici sa svim pitanjima o pravima koja kao pacijenti imate.

Dopunsko zdravstveno osiguranje

Polica se izdaje na rok od godinu dana sa mogućnošću automatskog produženja na slijedeća ugovorno razdoblje od godinu dana. Dakle nakon isteka osiguravateljnog razdoblja od godinu dana ugovor će se smatrati važećim i za naredno osiguravateljno razdoblje od jedne godine pod istim uvjetima po kojim je sklopljen, ako se osiguranik / ugovaratelj u roku prije isteka ugovorenog razdoblja pisano ne izjasni da ne želi produljenje sklopljenog ugovora.

Dopunsko zdravstveno osiguranje ostvaruje se sklapanjem ugovora između osigurane osobe Zavoda starije od 18 godina života i Zavoda.

  • participacije od 25 kuna za specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu, uključujući dnevnu bolnicu i kirurške zahvate u dnevnoj bolnici
  • participacije od 50 kuna za specijalističku dijagnostiku koja nije na razini primarne zdravstvene zaštite
  • participacije od 50 kuna za ortopedska i druga pomagala utvrđena osnovnom listom ortopedskih i drugih pomagala
  • participacije od 25 kuna po danu za specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu u ambulantnoj fizikalnoj medicini i rehabilitaciji i za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju u kući
  • participacije od 100 kuna po danu za troškove bolničke zdravstvene zaštite
  • participacije od 1000 kuna za dentalna pomagala utvrđena osnovnom listom dentalnih pomagala za odrasle osobe od 18 do 65 godina starosti7. participacije od 500 kuna za dentalna pomagala utvrđena osnovnom listom dentalnih pomagala za odrasle osobe starije od 65 godina
  • participacije  od 10 kuna za zdravstvenu zaštitu kod izabranog liječnika primarne zdravstvene zaštite: obiteljske (opće) medicine, ginekologije i dentalne medicine, sukladno općem aktu Zavoda
  • participacije od 10 kuna za izdavanje lijeka po receptu
Prava iz dopunskog zdravstvenog osiguranja ostvaruju se prilikom korištenja zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja u zdravstvenim ustanovama ili kod zdravstvenih radnika privatne prakse koji sa Zavodom imaju sklopljen ugovor za provođenje utvrđenog opsega zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja.

Navedeno se odnosi i na druge subjekte koji se nalaze u sustavu ugovornih subjekata Zavoda na poslovima provođenja zdravstvene zaštite, kao što su primjerice isporučitelji ortopedskih pomagala i sl.

Dopunsko zdravstveno osiguranje prestaje i prije isteka roka utvrđenog policom i to u slučaju:

  • smrti osiguranika – danom smrti;
  • gubitka statusa osigurane osobe Zavoda – danom gubitka statusa;
  • raskida ugovora – prema točki XI. stavku 1. i 2. ovih Općih uvjeta;
  • otkaza ugovora – istekom otkaznog roka;
  • odustanka od ugovora – do dana početka važenja police pod uvjetom da nije uplaćena dospjela premija;
  • gubitka prava na policu na teret državnog proračuna Republike Hrvatske.
Pravo na plaćanje premije iz državnog proračuna ostvaruju:

  1. osigurane osobe s invaliditetom koje imaju 100% oštećenja organizma, odnosno tjelesnog oštećenja prema posebnim propisima, osobe kod kojih je utvrđeno više vrsta oštećenja te osobe s tjelesnim ili mentalnim oštećenjem ili psihičkom bolešću zbog kojih ne mogu samostalno izvoditi aktivnosti primjerene životnoj dobi sukladno propisima o socijalnoj skrbi,
  2. osigurane osobe darivatelje dijelova ljudskog tijela u svrhu liječenja,
  3. osigurane osobe dobrovoljne davatelje krvi s više od 35 davanja (muškarci), odnosno s više od 25 davanja (žene),
  4. osigurane osobe redovite učenike i studente starije od 18 godina,
  5. osigurane osobe čiji ukupan prihod u prethodnoj kalendarskoj godini, iskazan po članu obitelji, mjesečno nije veći od 45,59% proračunske osnovice, a što u ovom momentu iznosi 1.516,32 kn (prihodovni cenzus), a za osiguranike – samce, ako im prihodovni cenzus u prethodnoj kalendarskoj godini nije veći od 58,31% proračunske osnovice tj. 1.939.39 kn.

Navedene osobe pravo na plaćanje premije dopunskog zdravstvenog osiguranja na teret državnog proračuna ostvaruju na osnovi rješenja nadležnih tijela (Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, Centra za socijalnu skrb i sl.), potvrdom zdravstvene ustanove o darovanom dijelu ljudskog tijela u svrhu liječenja, potvrdom Hrvatskog crvenog križa ili Hrvatskog zavoda za transfuzijsku medicinu o broju darivanja krvi, potvrdom nadležne obrazovne ustanove o redovnom školovanju odnosno studiranju, dokazom da ispunjavaju uvjet prihodovnog cenzusa, a u skladu s Pravilnikom o postupku, uvjetima i načinu utvrđivanja prava na plaćanje premije dopunskog zdravstvenog osiguranja iz državnog proračuna.

Osigurane osobe Zavoda mogu ostvariti pravo na plaćanje premije na teret državnog proračuna ako njihov ukupan prihod u prethodnoj kalendarskoj godini, iskazan po članu obitelji, mjesečno ne prelazi iznos od 1.516,32 kuna, odnosno iznimno za osiguranika – samca 1.939,39 kuna.

Pri tome se uzima u obzir prihod svih osoba koje žive u zajedničkom kućanstvu.

Na dopunsko zdravstveno osiguranje, mogu se osigurati samo osobe koje imaju utvrđen status osigurane osobe u obveznom zdravstvenom osiguranju kod zavoda.

Liječenje u inozemstvu

O upućivanju na liječenje u inozemstvo odlučuje Direkcija HZZO-a ovisno o mišljenju specijalista iz ugovornih zdravstvenih ustanova

Uvjet za upućivanje na liječenje u inozemstvo je da se potrebno liječenje ne može provesti u ugovornim zdravstvenim ustanovama u Hrvatskoj i da se uspješno provodi u inozemstvu.

Mogućnosti liječenja u inozemstvu za osobe osigurane u Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (HZZO) uključuju:

  • dijagnostičke i terapijske postupke
  • operacijske zahvate uključujući i transplantacije organa koje se ne mogu provesti u ugovornim zdravstvenim ustanovama u Hrvatskoj
  • bolničko i ambulantno liječenje
  • kontrolne preglede
  • dijagnostičke pretrage krvi i tkiva.

Iznimno, osiguranim osobama može se odobriti pretraživanje međunarodnih registara dobrovoljnih davatelja koštane srži.

Rješenje se donosi na temelju zahtjeva osigurane osobe, odgovarajuće medicinske dokumentacije i nalaza, mišljenja i ocjene povjerenstva HZZO-a te obaveznog prijedloga za upućivanje na liječenje u inozemstvo. Taj prijedlog daje nadležni referentni centar Ministarstva zdravlja, nadležan prema dijagnozi bolesti, ili liječnik specijalist − konzultant posebnom odlukom imenovan od ravnatelja HZZO-a, ili tri liječnika specijalista određene specijalnosti iz ugovornih bolničkih zdravstvenih ustanova. Prijedlog za liječenje u inozemstvu može dati i zdravstvena ustanova u kojoj se liječi oboljela osoba tako da će osobu uputiti na podnošenje zahtjeva za upućivanje na liječenje u inozemstvu, uz svu raspoloživu medicinsku dokumentaciju.

Liječnik specijalist nadležnoga referentnog centra, odnosno liječnici – konzultanti obrazloženim mišljenjem potvrđuju da:

  • traženo liječenje nije moguće provesti u ugovornim zdravstvenim ustanovama
    u Republici Hrvatskoj ili da je
  • traženo liječenje moguće provesti u ugovornim zdravstvenim ustanovama u Republici Hrvatskoj, u kojem se slučaju obvezno navodi i ugovorna zdravstvena ustanova u Republici Hrvatskoj u kojoj se traženo liječenje može provesti.

Na temelju Prijedloga za upućivanje u inozemstvo i mišljenja specijalista iz ugovornih zdravstvenih ustanova liječničko povjerenstvo Direkcije HZZO-a donijet će svoj nalaz, mišljenje i ocjenu. Na temelju nje, izdat će vam rješenje u prvom stupnju. Rješenjem se utvrđuje i pravo na vrstu javnog prijevoza odnosno sanitetski prijevoz.

Nakon donošenja rješenja Direkcija HZZO-a izdaje jamstveno pismo inozemnoj zdravstvenoj ustanovi u kojoj će se liječenje provesti i dogovara termin prijema osigurane osobe na odobreno liječenje.

U slučaju da niste zadovoljni prvostupanjskim rješenjem zahtjeva, žalbu možete podnijeti ravnatelju HZZO-a u roku od 15 dana od primitka rješenja.

Tužbu na rješenje ravnatelja HZZO-a trebate podnijeti Upravnom sudu Republike Hrvatske u roku od 30 dana od primitka rješenja.

U roku od 15 dana nakon završenog liječenja u inozemstvu obvezni ste Direkciji HZZO-a dostaviti otpusno pismo i drugu medicinsku dokumentaciju o obavljenom liječenju prevedenu na hrvatski jezik.
U slučaju liječenja u inozemstvu bez prethodnog rješenja Direkcije HZZO-a nemate pravo na naknadu troškova tog liječenja iz sredstava HZZO-a.
Temeljem Europske kartice zdravstvenog osiguranja (EKZO), osigurana osoba HZZO-a, koja se za vrijeme svog privremenog boravka na području druge države članice EU iznenada razboli, ozlijedi ili doživi nesreću, ima pravo koristiti zdravstvenu zaštitu koja se ne može odgoditi do njezinog planiranog povratka u Hrvatsku, a na teret sredstava HZZO-a. EKZO nije alternativa putnom osiguranju, te ne pokriva troškove planiranog liječenja. EKZO se koristi izravno kod ugovornih pružatelja zdravstvenih usluga pod istim uvjetima i po istoj cijeni kao da ste osigurani u državi boravka. To znači da ćete možda morati osobno snositi iznos sudjelovanja u troškovima zdravstvene zaštite (participacija), ukoliko se sudjelovanje naplaćuje u državi boravka za zdravstvene usluge koje su Vam pružene. Po povratku u Hrvatsku možete podnijeti zahtjev za naknadu troškova HZZO-a.
Europska iskaznica zdravstvenog osiguranja, Nužne zdravstvene usluge u EU

Prava pacijenata

Svakome se Zakonom o zaštiti prava pacijenata jamči pravo na kvalitetnu i kontinuiranu zdravstvenu zaštitu primjerenu njegovom zdravstvenom stanju, sukladno stručnim standardima i etičkim načelima, a sve u njegovom najboljem interesu uz poštivanje osobnih stavova.

Svaki pacijent ima pravo na suodlučivanje, odnosno pravo na prihvaćanje ili odbijanje pojedinoga dijagnostičkog, odnosno terapijskog postupka.

Iznimka od prava na suodlučivanje prema članku 7. Zakona o zaštiti pacijenata postoji samo kada je to opravdano njegovim zdravstvenim stanjem.

Svaki pacijent ima pravo na potpunu obaviještenost o:

  • svome zdravstvenom stanju, uključujući medicinsku procjenu rezultata i ishoda određenoga dijagnostičkog ili terapijskog postupka;
  • preporučenim pregledima i zahvatima te planiranim datumima za njihovo obavljanje;
  • mogućim prednostima i rizicima obavljanja ili neobavljanja preporučenih pregleda i zahvata;
  • mogućim zamjenama za preporučene postupke;
  • tijeku postupaka prilikom pružanja zdravstvene zaštite;
  • daljnjem tijeku pružanja zdravstvene zaštite;
  • preporučenom načinu života;
  • pravima iz zdravstvenog osiguranja i postupcima za ostvarivanje tih prava.
Svaki pacijent može prihvatiti ili odbiti pojedini dijagnostički, odnosno terapijski postupak, osim u slučaju neodgodive medicinske intervencije čije bi nepoduzimanje ugrozilo njegov život i zdravlje ili izazvalo trajna oštećenja njegovoga zdravlja. Prihvaćanje pojedinoga dijagnostičkog ili terapijskog postupka pacijent izražava potpisivanjem suglasnosti.

Slijepa osoba, gluha osoba koja ne zna čitati, nijema osoba koja ne zna pisati i gluhoslijepa osoba, prihvaća takav dijagnostički, odnosno terapijski postupak izjavom u obliku javnobilježničkog akta ili pred dva svjedoka iskazanom izjavom o imenovanju poslovno sposobne osobe koja će u njezino ime prihvaćati ili odbijati pojedini takav postupak.

Za kliničko ispitivanje (znanstvena istraživanja) nad pacijentom i uključivanje pacijenta u medicinsku nastavu nužan je izričiti pisani pristanak obaviještenog pacijenta. Za poslovno nesposobnog ili maloljetnog pacijenta, pristanak daje njegov zakonski zastupnik ili skrbnik. Klinička ispitivanja nad pacijentom mogu se poduzeti ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

  • nema zamjene usporedive učinkovitosti za istraživanje na ljudima
  • rizici kojima se izlaže pacijent nisu nerazmjerni mogućim koristima od istraživanja
  • istraživanje je odobrilo nadležno etičko povjerenstvo sukladno posebnome zakonu
  • pribavljen je pristanak obaviještenog pacijenta.
Svatko ima pravo na pristup cjelokupnoj medicinskoj dokumentaciji koja se odnosi na dijagnostiku i liječenje njegove bolesti. Također, svaki pacijenti ima pravo o svome trošku zahtijevati presliku medicinske dokumentacije. Prema članku 24. Zakona o zaštiti pacijenata, u slučaju smrti pacijenta, ako to pacijent nije za života izrijekom zabranio, pravo na uvid u medicinsku dokumentaciju ima bračni partner pacijenta, izvanbračni partner, punoljetno dijete, roditelj, punoljetni brat ili sestra te zakonski zastupnik, odnosno skrbnik pacijenta.

Pacijent ima pravo na povjerljivost podataka koji se odnose na stanje njegova zdravlja sukladno propisima o čuvanju profesionalne tajne i zaštiti osobnih podataka.

Pacijent ima pravo dati usmenu ili pisanu izjavu o osobama koje mogu biti obaviještene o njegovu prijmu u stacionarnu zdravstvenu ustanovu kao i o njegovom zdravstvenom stanju. Pacijent može imenovati i osobe kojima zabranjuje davanje tih podataka.

Tijekom boravka u stacionarnoj zdravstvenoj ustanovi pacijent ima pravo primanja posjetitelja sukladno kućnom redu zdravstvene ustanove te pravo zabraniti posjete određenoj osobi ili osobama.

Pacijent ima pravo samovoljno napustiti stacionarnu zdravstvenu ustanovu, osim u slučajevima propisanim posebnim zakonom, u slučajevima kada bi to štetilo njegovome zdravlju i zdravlju ili sigurnosti drugih osoba.

O namjeri napuštanja ustanove iz stavka 1. ovoga članka pacijent mora dati pisanu izjavu ili usmenu izjavu pred dva istovremeno nazočna svjedoka koji potpisuju izjavu o namjeri pacijenta da napusti ustanovu.

Pisana izjava iz stavka 2. ovoga članka prilaže se u medicinsku dokumentaciju pacijenta.

Podatak o samovoljnom napuštanju zdravstvene ustanove bez najave nadležan zdravstveni radnik obvezan je upisati u medicinsku dokumentaciju pacijenta. Ako to nalaže zdravstveno stanje pacijenta nadležan zdravstveni radnik o napuštanju zdravstvene ustanove bez najave obvezan je obavijestiti osobu iz članka 25. stavka 2. ovoga Zakona, a nadležna tijela u slučajevima određenim posebnim propisima. Ako je pacijent nesposoban za rasuđivanje, odnosno maloljetan nadležan zdravstveni radnik obvezan je obavijestiti njegova zakonskog zastupnika, odnosno skrbnika.

Pri pregledu, odnosno liječenju, a naročito prilikom pružanja osobne njege pacijent ima pravo na uvjete koji osiguravaju privatnost.
Pacijent ima pravo na naknadu štete sukladno općim propisima obveznoga prava.

Informirani pristanak

Informirani pristanak je izjava bolesnika ili ispitanika nekog znanstvenog istraživanja koja liječnika ili medicinskog istraživača opunomoćuje da provede određene mjere, terapiju ili da uključi ispitanika u istraživački protokol. Informirani pristanak je u pravnom poretku Republike Hrvatske svoj izraz dobio u pravu pacijenta na suodlučivanje.

  • Niti jedan medicinski postupak ne može se poduzeti bez informiranog pristanka pacijenta.
  • Pristanak se daje osobno i usmeno, samo iznimno traži se pisani oblik.
  • Za pacijenta koji nije pri svijesti, pacijenta s težom duševnom smetnjom te poslovno nesposobnog ili maloljetnog pacijenta, suglasnost daje zakonski zastupnik, odnosno skrbnik pacijenta u pisanom obliku.
  • Informirani pristanak pretpostavlja upoznatost s dijagnozom i načinom liječenja.
  • Pristanak se ne traži u slučaju hitne liječničke intervencije.

Upoznavanje s pravima iz zdravstvene zaštite obveza je liječnika:

prije svega onih u primarnoj zdravstvenoj zaštiti: obiteljski liječnik, odabrani stomatolog i odabrani ginekolog.

Što ako nismo zadovoljni sa zdravstvenom zaštitom?

Kada imate pravo na pritužbu?

Ako niste dobili pravodobnu, ispravnu, potpunu i razumljivu informaciju o svojem zdravstvenom stanju, mogućim načinima liječenja i mogućim posljedicama.

Ako ste bili diskriminirani prilikom ostvarenja zdravstvene zaštite bilo po osnovi svoje dobi, spola, rasne, nacionalne i/ili vjerske pripadnosti.

Ako niste mogli ostvariti svoje pravo na odluku.

Ako ste bez pravovaljanog pristanka bili operirani ili uvršteni u kliničko ispitivanje.

Ako su na drugi način bila povrijeđena vaša prava i/ili ljudsko dostojanstvo.

Kome podnijeti pritužbu?

Ako niste zadovoljni nekom zdravstvenom uslugom imate pravo pritužbe ravnatelju zdravstvene ustanove.

Ako niste zadovoljni dobivenim odgovorom od strane ravnatelja , obratite se Županijskom povjerenstvu za zaštitu prava pacijenata odnosno Povjerenstvu za zaštitu prava pacijenata Grada Zagreba.

Ako niste zadovoljni s poduzetim mjerama od strane Županijskog povjerenstva za zaštitu prava pacijenata odnosno Povjerenstvu za zaštitu prava pacijenata Grada Zagreba, obratite se Povjerenstvu za promicanje i zaštitu prava pacijenata Ministarstva zdravlja.

Ako niste zadovoljni odgovorom ili ne dobijete primjereni odgovor u primjerenom roku, obratite se Pučkom pravobranitelju.

Sva županijska povjerenstva za zaštitu prava pacijenata u Republici Hrvatskoj nalaze se i djeluju u sjedištima svojih županija, tako da s njima dijele i svoje adrese.