Uzroci raka

Pored nasljedne sklonosti, koju ne možemo promijeniti, nastanku zloćudnih bolesti pogoduju brojni rizični čimbenici koje možemo mijenjati i koji ovise o našim izborima i ponašanjima. Najmanje jedna trećina zloćudnih tumora može se spriječiti ako se ponaša sukladno znanstveno dokazanim preporukama u prevenciji raka.

Pušenje je najsnažniji pojedinačni rizični faktor pojave tumora. Izbjegavanje pušenja jedna je od najučinkovitijih metoda u prevenciji karcinoma i može znatno smanjiti smrtnost uzrokovan karcinomima. Procjena je da pušenje uzrokuje oko 22% smrti od karcinoma godišnje (na svjetskoj razini). Pušenje predstavlja veći rizični faktor nastanka brojnih karcinoma: karcinoma pluća, jednjaka, usne šupljine, larinksa, bubrega, mokraćnog mjehura, želuca, pankreasa i grlića maternice. Oko 70% karcinoma pluća može se povezati s pušenjem, kao pojedinačnim faktorom rizika. Dokazano je i da pasivno pušenje povećava rizik pojave karcinoma pluća. I drugi oblici uživanja duhana povećavaju rizik obolijevanja: upotreba duhana žvakanjem povećava rizik pojave karcinoma usne šupljine, jednjaka i gušterače.

Uravnotežena prehrana jedan je od čimbenika prevencije pojave karcinoma. Postoji povezanost između pretilosti, prekomjerne tjelesne težine i pojave nekih karcinoma, kao što su karcinom jednjaka, dojke, kolorektalni karcinom i karcinom bubrega. Učestalo konzumiranje crvenog mesa i suhomesnatih proizvoda može biti povezano s pojavom karcinoma debelog crijeva. Uravnotežene prehrambene navike i redovita tjelesna aktivnost osnova su zdravlja i prevencije kroničnih bolesti pa tako i karcinoma. Nacionalne strategije i javnozdravstveni programi svakako bi trebali biti usmjereni na edukaciju, senzibiliziranje, podršku i usvajanje zdravih navika kroz sustav i pojedinačne institucije (uravnotežena prehrana u institucijama, tjelovježba u školama i na radnom mjestu i sl).

U prehrani je važno obratiti pažnju na optimalan unos bjelančevina, ugljikohidrata i masti te minerala i vitamina. Kada govorimo o unosu masti, važno je istaknuti potrebu unosa omega-3 masnih kiselina, odnosno optimalnog omjera omega-3 masnih kiselina i omega-6 masnih kiselina. U „suvremenoj“ prehrani ovaj omjer često iznosi 1:10, dok je optimalan omjer koji pomaže u prevenciji karcinoma 1:2.Da bismo postigli ovakav unos potrebno je u prehranu uvrstiti što više „masne“ ribe:losos, tunu, skušu, haringu, srdelu, kao i maslinovo ulje, laneno ulje ili sjemenke lana. Važno je u prehranu uvrstiti što više voća i povrća koji obiluju antioksidantima, odnosno mineralima i vitaminima koji su korisni u prevenciji karcinoma.

Zdrave životne navike reduciraju izloženost rizičnim faktorima te velikim dijelom ovise i o samom pojedincu.

Neumjerena konzumacija alkohola rizični je faktor pojave mnogih karcinoma: karcinoma usne šupljine, dušnika, jednjaka, jetre, kolorektalnog karcinoma i karcinoma dojke. Rizik pojave karcinoma raste s količinom i učestalošću konzumacije alkohola. Rizik se također povećava ukoliko osoba uz učestalu konzumaciju alkohola i puši. Za pojedine karcinome, utjecaj alkohola različit je kod muškaraca i kod žena. Primjerice, 22% karcinoma usne šupljine i ždrijela povezuje se, između ostalog, i s konzumacijom alkohola dok je kod žena ova povezanost uočena u 9% karcinoma. Ova razlika pripisuje se prosječnoj količini konzumacije koja se razlikuje kod muškaraca i žena. Slične spolne razlike postoje i kod karcinoma jednjaka i jetre.

Mikroorganizmi su odgovorni za oko 22% smrti od karcinoma u zemljama u razvoju i za 6% smrti od karcinoma u razvijenom svijetu. Hepatitis B i C rizični su faktori pojave karcinoma jetre, humani papiloma virus uzrokuje karcinom cerviksa, Helicobater pylori povećava rizik pojave karcinoma želuca. U pojedinim zemljama infekcija parazitima ( shistozomijaza) povećava rizik pojave karcinoma mokraćnog mjehura. Preventive mjere uključuju cijepljenje i zaštitu od infekcije i infestacije, odnosno mjere zdravstvenog odgoja kao i mjere ranog otkrivanja bolesti kroz javnozdravstvene programe.ma.

Zagađenje okoliša (zraka, vode, tla i hrane) karcinogenim tvarima (kemikalijama) smatra se odgovornim za 1 do 4% svih karcinoma (IARC/WHO, 2003). Izloženost karcinogenima iz okoline može se dogoditi konzumiranjem zagađene vode, udisanjem atmosferskog zraka ili zraka u zagađenoj prostoriji, konzumiranjem hrane koja sadrži karcinogene tvari (primjerice dioksine). Procjenjuje se da izloženost plinu radonu iz tla ili građevinskih materijala uzrokuje između 3 i 14% karcinoma pluća. Razina ovog plina u prostorijama može se smanjiti primjerenom ventilacijom i specifičnim postupcima zaštite podova i zidova. Briga o okolišu: zdravom uzgoju hrane, čistoći vode i zraka i ambijentalnom okolišu smatra se važnim čimbenikom u prevenciji karcinoma. Dodatna važnost brige o okolišu leži u njenom utjecaju na veće populacijske skupine.

Smatra se kako postoji više od 40 uvjeta u radnoj okolini koji mogu biti karcinogeni za čovjeka, a svrstavaju se u tzv. radno-okolišne karcinogene (Siemiatycki et al., 2004). Najčešće se povezuju s rakom pluća, mokraćnog mjehura, dušnika, kože, s leukemijom i rakom larinksa. Mezoteliom se, primjerice, povezuje s izloženošću azbestu na radnom mjestu. Tumori čija pojava se povezuje s radnim mjestom učestaliji su u radno aktivnoj populaciji i rizik njihove pojave veći je u toj populaciji (u usporedbi s općom populacijom). Oko 20 do 30% muške i 5 do 20% ženske radno aktivne populacije (15. do 64. godine) može biti izloženo karcinogenima raka pluća tijekom svog radnog vijeka. Smatra se i da je 2% slučajeva leukemije u svijetu uzrokovano uvjetima na poslu (WHO).

Primjerene uvjete radnog mjesta i uklanjanje rizičnih čimbenika možemo smatrati preventivnom mjerom u borbi protiv karcinoma.

Ionizirajuće zračenje karcinogeno je za ljude. Ono može uzrokovati leukemiju i brojne tzv. solidne tumore, s većim rizikom ako je izloženost bila u mlađoj životnoj dobi. Znanje o zračenju kao riziku pojave tumora stečeno je kroz epidemiološke studije koji su  uključivali preživjele nakon upotrebe atomske bombe u Japanu, kao i na kohortnim istraživanjima zdravstvenih radnika i drugih populacijskih skupina izloženih zračenju na radnom mjestu. Ionizirajuće zračenje ujedno je i jedno od osnovnih  dijagnostičkih i terapeutskih oruđa. Kako bi dobrobit od zračenja bila veća od potencijalne štete, radiološke medicinske procedure moraju biti adekvatno propisane i izvedene, s posebnom pažnjom kad su u pitanju djeca.

Ultraljubičasto zračenje, odnosno pretjerana izloženost sunčevim zrakama, može uzrokovati tumore kože kao što su bazocelularni karcinomi, karcinomi skvamoznih stanica ili melanomi. Izbjegavanje pretjeranog izlaganja suncu, izbjegavanje izlaganja kad je zračenje najintenzivnije, zaštitne kreme, odjeća i pomagala važni su u prevenciji ovih tumora.

Čimbenici na koje možemo utjecati

Tjelesna aktivnost

Pobrinite se za to da vježbanje postane dio Vašeg života

Pušenje

Oko 70% rakova pluća može se pripisati samo pušenju

Debljina

Nakon pušenja, debljina je najveći rizični čimbenik u razvoju raka

Alkohol

Ljudi koji učestalo piju alkohol imaju više izgleda da obole od raka

Prehrana

Jesti raznoliko povrće i voće, cjelovite žitarice i mahunarke

UV zračenje

Pretjerana izloženost UV zrakama može uzrokovati tumore kože

Čimbenici na koje ne možemo utjecati

Genetika

Nasljeđuje se predispozicija za razvoj tumorske bolesti u vidu oštećenih gena

Godine

Na svakih 10 godina starosti života vjerojatnost pojave raka se udvostručuje

Spol

Spol predstavlja čimbenik rizika za nastanak određenih vrsta zloćudnih bolesti
VIŠE

ZAPAMTITE - RAK SE MOŽE SPRIJEČITI I IZLIJEČITI:

Najmanje jedna trećina zloćudnih tumora može se spriječiti odabirom zdravog načina življenja, a jedna trećina izliječiti ranim otkrivanjem i odgovarajućim liječenjem.
VIŠE