Rak želuca 2016-10-26T13:33:22+00:00

Rak želuca

Nastanak raka želuca povezuje se s prehrambenim navikama stanovništva (dimljena ili jako začinjena hrana), zbog čega se češće javlja u nekim geografskim područjima primjerice Japanu, Kini, Koreji te zemljama Srednje i Južne Amerike. U zemljama Zapadne Europe i Sjedinjenim američkim državama, rak želuca je učestaliji kod nižih socioekonomskih slojeva.

Najčešće se javlja nakon 50. godine života, a učestalost mu je 1,5 do 2 puta veća u muškaraca nego u žena. U ostale čimbenike rizika ubrajaju se: dobroćudni tumori (adenomi) želuca, familijarne bolesti s pojavom adenoma, prethodne infekcije s bakterijom Helicobacter pylori te određene upalne bolesti želuca poput atrofičnog gastritisa ili aklorhidrije.

Iako je, ukupno gledajući, učestalost raka želuca posljednjih desetljeća u padu, zabrinjava porast učestalosti raka smještenog u gornjim dijelovima želuca, osobito u bolesnika mlađih od 40 godina.

Anatomija želuca

Želudac je prošireni dio probavnog sustava smješten između jednjaka i tankog crijeva. Želudac kemijski i mehanički priprema hranu za probavu i prelazak u početni dio tankog crijeva koji se naziva duodenum.
14
Kod većine ljudi, oblik želuca sliči slovu J; ipak, oblik i položaj želuca mogu znatno varirati ovisno o položaju osobe ili njegovoj napunjenosti. Želudac miješa i pohranjuje hranu, a njegova glavna funkcija je probava posredstvom enzima pepsina te klorovodične kiseline. Enzimi koje izlučuje želudac, zajedno s kiselinom i sluzi čine želučani sok. Djelomično probavljeni sadržaj iz želudca potiskuje se djelovanjem želučanih mišića u tanko crijevo gdje se razgradnja hranjivih tvari nastavlja posredstvom žuči i enzima koje izlučuje gušterača.

Želudac ima tri sloja: sluznicu (naziva se i mukoza) koja čini unutrašnji sloj stjenke želuca, srednji mišićni sloj te vanjski pokrivač.