Rak jajnika – ciljano biološko liječenje

Biološka terapija je relativno novi, ali izrazito učinkovit način liječenja raka. Sastoji se u primjeni antitijela ili tkz. malih molekula. Biološka terapija naziva se još i ciljanom terapijom zato jer ciljano uništava tumorsku stanicu, bez negativnog utjecaja na zdrave stanice. Stoga primjena bioloških lijekova nije povezana s nuspojavama karakterističnima za primjenu kemoterapije (gubitak kose, mučnina i povraćanje, smanjenje broja bijelih krvnih stanica).

Protutumorska antitijela (tkz. monoklonska antitijela) prepoznaju određene molekule koje se specifično nalaze na površini tumorske stanice ili u cirkulaciji. Takve se molekule nazivaju tumorskim biljezima. Vezivanjem antitijela na te molekule aktivira se imunološki sustav koji tumorsku stanicu sada prepoznaje kao nametnika i uništava.

Male molekule zbog svoje veličine ulaze direktno u tumorsku stanicu gdje ometaju unutarstanične mehanizme koji tumorsku stanicu potiču na rast i širenje na udaljena mjesta u tijelu (metastaziranje).

Za liječenje raka jajnika, za svakodnevnu je primjenu odobreno monoklonsko antitijelo koje djeluje na proces angiogeneze (stvaranja krvnih žila), blokirajući opskrbu tumora kisikom i hranjivim tvarima. U kombinaciji s kemoterapijom, antitijelo koje blokira angiogenezu dramatično odgađa širenje uznapredovalog raka jajnika.

Mnogobrojne molekule koje ciljano djeluju na rast i metastaziranje stanica raka jajnika još se nalaze u eksperimentalnoj fazi i dostupne su samo u kliničkim ispitivanjima.

Angiogeneza je proces stvaranja novih krvnih žila. Taj je proces važan za rast zloćudnih tumora osobito nakon što dosegnu veličinu od 1-2 mm u promjeru jer tada, da bi dalje rasli, moraju uspostaviti vlastiti krvotok. Naime, nakupine tumorskih stanica u početku koriste hranu i kisik iz okolnog tkiva. Kada tumor poraste na veličinu od  1-2 mm, prehrana iz okoline mu je nedostatna, pa on počinje proizvoditi tzv. angiogene signale- kemijske tvari koje ‘’tjeraju’’ okolne krvne žile da puštaju svoje izdanke prema tumoru. Kada ti izdanci krvnih žila dođu do tumorskih stanica, kroz njih je tumoru osigurana doprema kisika i hranjivih tvari, pa tumor može dalje rasti i razvijati se. Kroz mrežu tumorskih krvnih žila koje su povezane s ostatkom cirkulacije može doći i do rasađivanja tumorskih stanica na udaljena područja u tijelu  (metastaziranje).

Rasvjetljavanje procesa tumorske angiogeneze omogućilo je znanstvenicima da stvore monoklonsko antitijelo koje blokira učinak angiogenih signala koje luči tumor. Na taj se način onemogućava opskrba tumora kisikom i hranjivim tvarima, a time i njegov rast. Zbog toga primjena monoklonskog antitijela koje blokira angiogenezu u kombinaciji s kemoterapijom značajno povećava odgovor tumora na liječenje i usporava napredovanje bolesti.