Rak debelog crijeva – ciljano biološko liječenje

Biološka terapija je relativno novi, ali izrazito učinkovit način liječenja raka debelog crijeva. Sastoji se u primjeni antitijela ili tkz. malih molekula. Biološka terapija naziva se još i ciljanom terapijom zato jer ciljano uništava tumorsku stanicu, ali bez negativnog utjecaja na zdrave stanice. Stoga primjena bioloških lijekova nije povezana s  nuspojavama karakterističnima za primjenu kemoterapije (gubitak kose, mučnina i povraćanje, smanjenje broja bijelih krvnih stanica).

Protutumorska antitijela (tkz. monoklonska antitijela) prepoznaju određene molekule koje se specifično nalaze na površini tumorske stanice. Takve se molekule nazivaju tumorskim biljezima. Vezivanjem antitijela na te molekule aktivira se imunološki sustav koji tumorsku stanicu sada prepoznaje kao nametnika i uništava.

Male molekule zbog svoje veličine ulaze direktno u tumorsku stanicu gdje ometaju unutarstanične molekule koje tumorsku stanicu potiču na rast i širenje na udaljena mjesta u tijelu (metastaziranje).

Danas se za liječenje raka debelog crijeva primjenjuju monoklonska antitijela koja u kombinaciji s kemoterapijom dramatično odgađaju širenje bolesti i produljuju život oboljelih od ove opake bolesti.

Rak debelog crijeva – anti-angiogeno liječenje

Angiogeneza je proces stvaranja novih krvnih žila. Taj je proces važan za rast zloćudnih tumora osobito nakon što dosegnu veličinu od 1-2 mm u promjeru jer tada, da bi dalje rasli, moraju uspostaviti vlastiti krvotok. Naime, nakupine tumorskih stanica u početku koriste hranu i kisik iz okolnog tkiva. Kada tumor poraste na veličinu od  1-2 mm, prehrana iz okoline mu je nedostatna, pa on počinje proizvoditi tzv. angiogene signale- kemijske tvari koje ‘’tjeraju’’ okolne krvne žile da puštaju svoje izdanke prema tumoru. Kada ti izdanci krvnih žila dođu do tumorskih stanica, kroz njih je tumoru osigurana doprema kisika i hranjivih tvari, pa tumor može dalje rasti i razvijati seKroz mrežu tumorskih krvnih žila koje su povezane s ostatkom cirkulacije može doći i do rasađivanja tumorskih stanica na udaljena područja u tijelu  (metastaziranje).

Rasvjetljavanje procesa tumorske angiogeneze omogućilo je znanstvenicima da stvore monoklonsko antitijelo koje blokira učinak angiogenih signala koje luči tumor. Na taj se način onemogućava opskrba tumora kisikom i hranjivim tvarima, a time i njegov rast. Zbog toga primjena monoklonskog antitijela koje blokira angiogenezu u kombinaciji s kemoterapijom značajno povećava odgovor tumora na liječenje i usporava napredovanje bolesti.