Vaši osjećaji 2016-10-26T13:33:16+00:00

Vaši osjećaji

Spoznaja da imate rak vas može šokirati. Kako ste reagirali? Možda ste se ukočili, zanijemili, uplašili ili naljutili. Niste mogli povjerovati što vam liječnik govori. Možda ste se osjetili usamljeno, iako su s vama u sobi bili vaša obitelj i prijatelji.

Za mnoge ljude, prvih par tjedana nakon dijagnoze su neopisivo teški. Dijagnoza raka kod vas i vaše obitelji može izazvati brojne osjećaje. Ti osjećaji se mogu izmjenjivati iz dana u dan, iz sata u sat ili čak iz minute u minutu. Neki od osjećaja koje ćete možda proživljati su: poricanje, ljutnja, strah, stres, bol, nedostatak samokontrole i samopouzdanja, tuga i depresija, usamljenost, krivnja i nada.

Navest ćemo neke prijedloge za upravljanje nekim od osjećaja kroz koje bi mogli prolaziti.

Poricanje

Kada ste prvi puta čuli da imate rak, možda niste povjerovali ili prihvatili činjenicu da imate rak. Osjećaj poricanja može biti od pomoći jer vam daje vremena da se prilagodite dijagnozi.

Prije početka liječenja neki pacijenti traže drugo mišljenje ili propituju stručnost liječnika, osposobljenost bolnice ili slušaju iskustva drugih pacijenata. U mnogim slučajevima ovakav pristup može biti od pomoći.  Dalje, poricanje vam može biti od pomoći jer vam daje vremena da razvijete osjećaj nade za budućnost.

Međutim, ponekad poricanje može postati ozbiljan problem. Ako traje predugo, može vas spriječiti da odete na liječenje koje je neophodno. Također može postati problem kada drugi ljudi (npr. obitelj i prijatelji) poriču da vi imate rak, iako ste se vi pomirili sa tom činjenicom.

Dobra vijest je da većina ljudi prebrodi osjećaj poricanja. Do početka liječenja, većina ljudi prihvati činjenicu da ima rak.

Čula sam liječnika kako mi govori – Strašno mi je žao, ali rezultati testova ukazuju da imate rak… – I dalje ga više nisam ništa čula. U glavi mi se zacrnilo, i tada sam počela ponavljati, – Ne, nije istina, mora da je došlo do greške…
Ana

Ljutnja

Kad prihvatite činjenicu da imate rak, možete osjetiti da ste ljuti. Normalno je da se pitate «Zašto ja?» i normalno je da budete ljuti na: rak, svog liječnika, svoje zdrave prijatelje ili članove obitelji.

Ako ste religiozni, može se dogoditi da se naljutite na boga. Ljutnja ponekad proizlazi iz straha, panike, frustracije, tjeskobe ili bespomoćnosti.

Ako ste ljuti, ne pretvarajte se da je sve u redu. Razgovor o osjećaju ljutnje s bliskim prijateljima, srodnicima ili profesionalcima jedan je od načina kako naučiti prihvaćati takve osjećaje. Fizička aktivnost ili vježbanje, pisanje dnevnika i nalaženje intimnog prostora za ispoljavanje osjećaja dobri su načini za suočavanje sa stresom koji proživljavate. Priključite se udrugama pacijenata da biste dobili savjete i sugestije. Razgovarajte sa svojom obitelji i prijateljima o ljutnji. Razgovor će vam pomoći da se osjećate bolje.

Strah i zabrinutost

Zastrašujuće je čuti da imate rak. Hvata vas strah i zabrinutost zbog boli od raka i liječenja, zbog osjećaja da ste bolesni ili da izgledate drugačije zbog kemoterapije ili zračenja, zbog brige za obitelj, za financije i posao te zbog straha od umiranja. Vaša obitelj i prijatelji također mogu biti uplašeni i zabrinuti zbog toga što ste uzrujani ili vas boli, zato jer misle da vam ne poklanjaju dovoljno podrške, ljubavi i razumijevanja te zato što ne mogu zamisliti život bez vas. Neki strahovi o raku su utemeljeni na pričama, glasinama i starim informacijama.

Nekim ljudima pomaže kad govore o svojim strahovima. Drugi su skloniji čitanju o raku i liječenju. Liječnički tim će vam pomoći prikupiti informacije ili raspraviti detalje o svim aspektima vaše bolesti − fizičkim, emotivnim i financijskim. Prihvatite njihovu podršku, oni vam žele pomoći.
Rodbina i prijatelji često mogu biti izvor snage i razumijevanja. Međutim neki, i kad misle dobro, nisu od velike pomoći. Oni mogu negirati bolest, nuditi kućne alternativne lijekove ili se ne slagati se s vašim izborima. Zatražite pomoć profesionalaca koji će se suočiti s prijateljima ili srodnicima koji vam ne pružaju podršku.

Čitam i tražim što više informacija o raku. Zamišljajući najgore me više plaši od spoznaje istine što se očekuje i što se zna. Poznavajući točne činjenice me čini manje uplašenim.
Mario

Stres

Vaše tijelo može reagirati na stres na način da vam srce kuca brže, da imate glavobolje ili osjećate bol u mišićima, ne želite jesti, jedostavno nemate apetit, osjećate bol u trbuhu ili imate proljev, drhtite, slabi ste ili vam se vrti, osjećate težinu u grlu ili plućima te spavate premalo ili previše.

Stres može loše utjecati na vaše tijelo dok se bori protiv bolesti.

Možete prebroditi stres na različite načine:

  • vježbom
  • slušanjem glazbe
  • čitanjem knjiga, pjesama ili novina
  • boravljenjem u prirodi
  • pronađite si hobi, npr. naučite svirati neki instrument, naučite neku novu vještinu ili zanat
  • opustite se meditacijom, naučite vježbe disanja
  • razgovarajte sa svojom obitelji i prijateljima o svojim osjećajima

Ako ste zabrinuti zbog stresa, razgovarajte sa svojim liječnikom. Može vas uputiti kod savjetnika ili u udrugu pacijenata. Možete se također pridružiti radionicama koje podučavaju ljude kako da prebrode stres. Najvažnije je da pronađete način koji vama najbolje odgovara da kontrolirate stres i da ne dozvolite da stres preuzme kontrolu nad vama.

Bol

Iako se većina ljudi brine zbog boli, možda za vas ona neće biti problem. Neki ljudi nemaju nikakvu bol. Drugi osjećaju bol ponekad. Bol od raka se može gotovo uvijek olakšati i smanjiti. Ako osjećate bol, vaš liječnik vam može pripisati lijek protiv boli, preporučiti hladne ili vruće obloge (ovisno o dijagnozi) preporučiti relaksaciju, npr. u obliku masaže, slušanja glazbe ili vizualizacije (pokušate zamisliti mjesto gdje se osjećate sretni i smireni) te da odvučete pažnju od boli kroz neku aktivnost, npr. gledanje filma, hobi ili bilo šta drugo što vam može odvući vaše misli od boli.

Nema razloga da se zamarate sa boli. Postoje različiti načini za kontrolu boli. Vaš liječnik želi i treba čuti o vašoj boli. Kad osjetite da vas boli, recite.

Vi ste jedina osoba koja može odrediti koliko vas boli. Kad je bol u pitanju, nema ni točnog ni krivog odgovora. Kako biste lakše opisali svom liječniku koliko vas boli, definirajte si ljestvicu boli od 0 do 10. Ako ne osjećate bol, ocjena je 0. Ocjenu 10 dajete u slučaju kada osjećate da je to najgora bol koju ste osjetili u svom životu. Vodite dnevnik i zapisujte u njega ocjenu boli koju osjećate i pokušajte opisati bol te zbog čega mislite da se pojavila i zbog čega vam je bilo bolje.

Kada opisujete bol svom liječniku ili članu obitelji navedite gdje vas boli, kakvog je osjećaja (oštra, tupa), koliko je jaka, koliko dugo traje, što ju olakšava i ublažuje, a što ju pojačava te koje lijekove pijete protiv boli i koliko vam pomažu.

Ako tajite svoju bolest, ne možete očekivati izlječenje.

Nedostatak samokontrole i samopouzdanja

Kada ste prvi puta čuli da imate rak, možda ste se osjetili bespomoćno te da vam je život izvan kontrole. To se događa:

  • jer se pitate da li ćete živjeti ili umrijeti
  • jer je vaš svakodnevni život nestao i morate ići često u bolnicu i na liječenje (čak i dnevno)
  • jer liječnici oko vas koriste medicinske riječi i izraze koje ne razumijete
  • jer osjećate da ne možete raditi stvari koje vas vesele i u kojima uživate
  • jer se osjećate bespomoćno
  • jer se liječnici odnose prema vama kao strancu

Iako se osjećate da vam je život izmakao kontroli, postoje načini kojima možete postići kontrolu nad svojim životom. Možete:

  • Naučiti što više o svojoj dijagnozi.
  • Postavljajte pitanja liječnicima kada ne razumijete o čemu govore ili želite imati još više informacija nego što vam oni daju.
  • Gledajte dalje od svoje dijagnoze. Mnogi ljudi sa rakom se osjećaju bolje ako su zaposleni, ako nešto rade. Ako možete, nastavite sa svojim poslom, ili krenite na hobi.
Na listu prioriteta sam stavila zdravu ishranu i tjelovježbu. Upisala sam tečaj kulinarstva. Vodim računa o spavanju. Svakodnevno vodim brigu o svom emocionalnom stanju. Moje je tijelo bilo tu za mene tijekom bolesti, a sada mu vraćam dug!
Marijana

Tuga i depresija

Mnogi ljudi oboljeli od raka osjete tugu i depresiju. Ti osjećaji su normalna reakcija na spoznaju da bolujete od ozbiljne i teške bolesti. Kada ste depresivni, nemate energije, osjećate se umorno i bezvoljno, nemate apetit. Pokušajte razgovarati sa članovima obitelji i prijateljima. Ne zatvarajte svoje osjećaje pred njima.

Depresija može postati ozbiljan problem. Ako osjećaji tuge i očaja preuzmu kontrolu nad vašim životom,  morate se obratiti svom liječniku. Najčešći znakovi depresije su:

  • osjećate se bespomoćno i očajno, život vam nema smisla,
  • ne želite biti u blizini svoje obitelji i prijatelja,
  • nemate više zanimanja za hobije ili aktivnosti koje su vas veselile,
  • gubitak apetita, ne privlači vas hrana,
  • plačete duži vremenski period, ili nekoliko puta na dan,
  • spavate ili premalo ili previše,
  • nemate energije, bezvoljni ste,
  • razmišljate o samoubojstvu (uključuje kako i planiranje i poduzimanje aktivnosti kako bi izvršili samoubojstvo tako i često razmišljanje o smrti i umiranju).

Depresija se može liječiti. Vaš liječnik može vam pripisati odgovarajući lijek. Preporučit će vam da razgovarate o svojim osjećajima sa savjetnikom ili da se uključite u udrugu pacijenata koji vam mogu pomoći da otvoreno razgovarate sa ljudima koji su i sami suočeni sa rakom.

Liječenje karcinoma vas na neki način dehumanizira, barem na početku. Ogoli vas do srži; učini da se osjetite bespomoćno i nesigurno poput malog djeteta, ovisnog o pomoći odraslih. Osjećala sam se kao da tapkam u mraku, uzaludno tražeći ruku koja će me spasiti. Bila sam ranjiva i nisam imala apsolutno nikakve kontrole nad ishodom liječenja. I onda sam upoznala Vesnu koja me je nagovorila da dođem u udrugu.
Lucija

Usamljenost

Ljudi oboljeli od raka se često osjećaju usamljeno i udaljeno od drugih. Možda neki vaši prijatelji se neće moći suočiti sa vašom bolesti i neće vas posjećivati. Neki ljudi vas čak neće moći ni nazvati na telefon. Možda u jednom trenutku se nećete moći baviti svojim hobijem ili aktivnostima u kojima ste uživali. A ponekad, čak i kad budete sa ljudima koje volite i do kojih vam je stalo, se može dogoditi da vas nitko ne razumije i ne shvaća što prolazite.

Možda ćete se osjećati manje usamljenima ako upoznate ljude koji također imaju rak. Mnogi ljudi se osjećaju bolje kada se priključe u udruge pacijenata jer tamo razgovaraju sa ljudima koji su također suočeni sa borbom protiv raka.

Međutim, ne žele se svi priključiti (ili nisu u mogućnosti) udrugama. Neki ljudi više vole pričati o osjećajima i strahovima samo sa jednom osobom. Možda vama više odgovara da razgovarate sa bliskim prijateljem, članom obitelji ili samo sa savjetnikom.

Podijeliti radost sa nekim znači dvostruka radost. Podijeliti tugu sa nekim znači pola tuge.

Krivnja

Mnogi ljudi oboljeli od raka osjećaju krivnju. Na primjer, možete se okrivljavati jer su zbog vaše bolesti uznemireni članovi vaše obitelji. Možda se okrivljavate jer mislite da ste teret drugima, kako emocionalno tako i financijski. Možda zavidite drugima na dobrom zdravlju, pa vas je sram. Možda se okrivljavate zbog životnog stila koji ste vodili i koji je možda utjecao na nastanak raka (prekomjerno sunčanje ili pušenje). Svi ovi osjećaji su normalni.

Vaša obitelj i prijatelji također mogu osjećati krivnju zbog toga što su oni zdravi a vi bolesni, zbog toga što vam ne mogu pomoći koliko bi zaista željeli te zato što su pod stresom. Također žele biti savršeni i osjećaju krivnju jer vam ne mogu pružiti svu pažnju i razumijevanje koje zaslužujete. Savjetnik i udruge pacijenata vam mogu pomoći da se suočite sa ovim osjećajima krivnje.

Kada me uhvati osjećaj krivnje da sam izazvao svojim načinom življenja rak, sjetim se male djece koji su također oboljeli od raka. Tada shvatim da se rak može jednostavno pojaviti, bez nekog određenog razloga na koji možeš utjecati. Nije moja krivnja.
Zoran

Nada

Nakon što ljudi prihvate činjenicu da imaju rak, pojavi se nada. Postoje mnogi razlozi zbog kojih se javlja nada:

  • Rak se može izlječiti. Milijuni ljudi koji su imali rak žive i danas.
  • Ljudi koji imaju rak mogu aktivno živjeti, čak i za vrijeme liječenja.
  • Vaše šanse za život sa rakom i za život poslije raka su danas bolje nego prije nekoliko godina. Ljudi požive još dugo godina nakon što je liječenje završilo.

Neki liječnici smatraju da pozitivan stav i nada mogu pomoći vašem tijelu u borbi protiv raka. Ojačajte osjećaj nade:

  • Opišite svoje osjećaje nade i razgovarajte o njima sa drugima.
  • Planirajte svoj dan i aktivnosti kako ste i uvijek činili.
  • Nemojte se ograničavati u stvarima i aktivnostima koje ste voljeli samo zato što imate rak (ili ih barem probajte prilagoditi trenutnoj situaciji).
  • Pokušajte razmisliti o razlozima za nadu (sjetite se svoje obitelji, prijatelja koji vas trebaju, sjetite se stvari koje vas usrećuju).

Možda nadu pronađete u prirodi ili u vjeri. Možda nadu pronađete u pričama o ljudima koji imaju rak i koji aktivno žive i bore se hrabro protiv raka.

Nisam sanjar i ne kažem da ću svojom inicijativom dobiti odgovore ili pronaći lijek protiv raka. Ja jednostavno vjerujem u čuda. Moram.
Terry Fox

Proživjet ćete možda sve ove osjećaje dok učite kako živjeti sa rakom i kako se boriti protiv raka. Ali oni ne smiju preuzeti kontrolu nad vašim životom. Ne smijete gubiti nadu.