Što jesti ako bolujete od raka 2016-10-26T13:33:16+00:00

Važnost prehrane kod onkoloških pacijenata

Prehrambeni status bolesnika je iznimno bitan kod liječenja, ali i samog ishoda onkoloških bolesti. Loš prehrambeni status, a pod time se primarno misli na pothranjenost, zapravo je čest suputnik terapije.

Gubitak tjelesne mase i pothranjenost su prisutni kod velike većine bolesnika te čak 20 posto bolesnika umire zbog pothranjenosti, a ne same bolesti. Pothranjenost može biti rezultat bolesti, ali i posljedica korištenja antineoplastičnih lijekova.

Nuspojave koje se javljaju kod liječenja onkoloških bolesti (kemoterapija, zračenja, imunoterapije, operacije) također doprinose nastanku pothranjenosti. Najvećem riziku od pothranjenosti su izloženi bolesnici s tumorom probavnog sustava (želuca, debelog crijeva, rektuma, jetre, gušterače) i pluća.

Prehrana stoga igra jako bitnu ulogu kod liječenja onkoloških bolesnika.

Prehrambene preporuke kod onkološke prehrane

Prehrana treba biti sastavljena na način da zadovolji energetske i hranjive potrebe onkološkog bolesnika: dodatno uzimajte hranu koja ima visoku energijsku i hranjivu vrijednost: med, svjež sir, jogurte s probiotikom, kefir, maslinovo ulje, jaja, orašasti plodovi, maslac.

Ukupan energijski unos hrane na dan bi trebao zadovoljavati barem 2000 kcal/dan. Konzumirajte razno voće ili sokove od voća i povrća jer su izvor visoko vrijednih tvari. Konzumirajte barem 5 vrsta povrća i voća svaki dan. Kod glavnog obroka nastojte imati barem 1/3 tanjura napunjenu zelenim, lisnatim povrćem (špinat, kelj, blitva, salata). Uživajte u pripremi što raznovrsnijih namirnica.

Pokušajte redovito tijekom dana unositi hranu počevši od zajutarka i doručka. Uvijek se preporučaju mali i česti obroci. Razlog tome je da prilikom liječenja, osobe često imaju tegobe sa unošenjem hrane, smanjenim pražnjenjem želuca i sporijom probavom, stoga su mali, ali česti obroci najbolji izbor.

Hrana treba biti dobro kuhana. Neka namirnice biljnog podrijetla budu osnova vaše prehrane. Konzumirajte različite vrste žitarica, mahunarki i ostalog povrća, voća, sjemenke, začine itd.

prehrana

Birajte kvalitetne namirnice životinjskog podrijetla i one koje imaju manju energetsku gustoću (manje od 125 Kcal/ 100g namirnice). Ograničite unos crvenog mesa i kada god je moguće birajte svježe meso peradi i ribu, radije nego mesne i riblje prerađevine. Izbjegavajte sirovu ribu, nepasterizirane sireve i neoprano voće i povrće.

Konzumirajte ribu barem dva puta tjedno, posebno masne ribe hladnih mora koje su izvor omega 3 masnih kiselina

Ograničite unos hrane i pića bogatih šećerom. Ograničite unos soli i alkohola. Pijte dovoljne količine tekućine tj. 6-8 čaša vode, čaja ili drugih nezaslađenih napitaka

Preporuča se uvijek uzimati prehranu na usta, osim kod poteškoća pri gutanju i bolnih afti.

Hranu koja izaziva mučnine izbjegavajte.

Dodatke prehrani uzimati nakon savjetovanja sa liječnikom.

Koliko je moguće, imajte redovnu tjelesnu aktivnost.