Ne-Hodgkinov limfom 2016-10-26T13:33:26+00:00

Ne-Hodgkinov limfom

Ne-Hodgkinovi limfomi su skupina srodnih oblika raka (malignoma) koji proistječu iz limfnog sustava i obično se šire po cijelom tijelu.

Neki od tih limfoma napreduju vrlo polako―godinama―dok se drugi brzo šire―u nekoliko mjeseci. ne-Hodgkinov limfom je češći od Hodgkinove bolesti.

Premda uzrok ne-Hogkinova limfoma nije poznat, dokazi upućuju na povezanost s još uvijek neprepoznatim virusom. Međutim, ne čini se da je bolest zarazna. Rijetka vrsta ne-Hodgkinova limfoma koji brzo napreduje povezana je s infekcijom s HTLV1 (ljudski limfotropni virus T stanica tipa 1), retrovirusa sličnog po funkciji virusu humanog imunodeficita (HIV) koji uzrokuje AIDS. Ne-Hodgkinov limfom može biti i komplikacija AIDSa, kojem se pripisuju neki novi slučajevi.

Razlikujemo dvije skupine limfoma međusobno različite po znakovima i simptomima, tijeku bolesti i odgovoru na liječenje.

Jedna skupina su indolentni limfomi koje karakterizira nizak stupanj zloćudnosti, sporiji rast i napredovanje te skupina agresivnih ne-Hodgkinovih limfoma s visokim stupnjem zloćudnosti koji brzo napreduju i ako se ne liječe brzo završavaju sa smrtnim ishodom.

Iako agresivni ne-Hodginkov limfom brzo raste, dobro reagira na liječenje i bolesnik može u potpunosti ozdraviti. S druge strane indolentni ne-Hodgkinov limfom, iako dobro reagira na liječenje i može postići dugotrajno razdoblje bez simptoma (remisija), skoro uvijek se bolest ponovo vraća (relaps bolesti).

Ne – Hodgkinovi limfomi mogu nastati iz T ili iz B stanica. Međutim, većina NHL-a su B limfomi (80-85%).

Limfni sustav – anatomija

Limfni sustav je dio imunološkog sustava ljudskog organizma. Glavni mu je zadatak obrana od infekcija i bolesti, uključujući i obranu od tumora. U limfnim žilama cirkulira limfa, tekućina koja sadrži limfocite (bijele krvne stanice). Postoje dva tipa limfocita: T limfociti i B limfociti. Oba tipa igraju važnu ulogu u imunološkom odgovoru protiv bolesti

Limfni sustav ima tri glavne funkcije:

  • sakupljanje i dostava viška međustanične tekućine u krv, pomažući tako održavanje ravnoteže tekućina u organizmu
  • upijanje masnoća iz crijeva i njihov prijenos u krv
  • obrana organizma od bolesti.

Čine ga limfne žile i limfni organi, koji se većinom sastoje od limfnog tkiva. Koštana srž i timus su najvažniji limfni organi, dok ostali organi sustava uključuju limfne čvorove, slezenu i krajnike. U to se također ubrajaju i nakupine limfnog tkiva koje se nalaze u sluznici probavnog i dišnog sustava.

Limfni čvorovi su važne komponentne limfatičkog sustava. To su male strukture okruglog ili izgleda sličnog bubregu, promjera od nekoliko milimetara do više od centimetra, ponekad vidljive. Zbog male veličine, teško ih je napipati kod zdravih osoba. Limfni čvorovi koji se mogu napipati ili su čak vidljivo povećani znak su nekog procesa, bilo upale, bilo tumora. Povećani limfni čvorovi su često jedini vanjski znak limfoma. Smješteni su uzduž limfnih žila i služe kao filter za limfu. Osim te uloge igraju važnu ulogu u obrani organizma od infekcija i drugih supstanci stranih organizmu.

7

Sposobnost organizma da prepozna i da se bori protiv stranih supstanci ovisna je o stanicama koje se nalaze u limfatičkom sustavu, limfocitima. Zato svaka bolest limfnog sustava uvijek rezultira oštećenjem obrane organizma. Limfociti početno nastaju u koštanoj srži, a proces sazrijevanja prolaze u perifernim organima. Postojanje ravnoteže između staničnog rasta i stanične smrti je neophodno jer je stvaranje krvnih stanica vrlo aktivan i stalni biološki proces od vitalne važnosti za imunološki sustav. Kada dođe do poremećaja ove ravnoteže i kada prevladaju procesi koji potiču rast i umnažanje limfocita nastaje maligna bolest.