Melanom – dijagnoza

Ne postoji krvni test kojim bi se moglo ustanoviti postojanje melanoma.

Još uvijek je iskustvo dermatologa najvažniji način kojim se otkriva melanom kože.

Ipak i dermatologu se može desiti zamjena seboroične keratoze sa melanomom u kojem slučaju upotrebom dermatoskopa najlakše i brzo može detaljno pregledati leziju i postaviti dijagnozu.

Većina melanoma se otkriva u najranijim fazama kada je njihovo liječenje vrlo uspješno.

Poseban problem za postavljanje dijagnoze predstavljaju amelanotični melanomi, budući da nemaju tipično nakupljanje melanina a rubovi su im često nejasni pa je za prepoznavanje obavezna upotreba dermatoskopa. Ovaj je problem najizraženiji kod osoba svijetle puti i kose posebice onih crvene kose. Takvi bolesnici često mogu imati i više melanoma istovremeno i displastične madeže sa visokim potencijalom maligne alteracije.

Osobe koje imaju melanomom ili rakom kože opterećenu obiteljsku anamnezu ili imaju displastični nevus sindrom (nakupine displastičnih nevusa) treba dermatološki pregledavati najmanje jednom godišnje.

Konačna dijagnoza se postavlja histološkim pregledom tumorskog tkiva.

Za praćenje liječenja i razvoja bolesti, često se koristi nivo LDH u krvi iako on nije siguran pokazatelj postojanja udaljenih metastaza

Dodatna potvrda dijagnoze malignog melanoma je i prisutnost markera/ proteina S-100.

Često se kod bolesnika sa melanomom a ovisno o stupnju proširenosti radi sentinel biopsija limfnih čvorova kako bi se utvrdila proširenost tumora.

Metastaziranje melanoma se zbiva putem limfnih i krvnih žila. Lokalne metastaze nastaju stvaranjem blizih satelitskih papula ili čvorova koji mogu i ne moraju biti pigmentirani. Može doći do neposrednih metastaza u kožu i unutarnje organe, a ponekad se metastatski čvorovi otkriju prije otkrivanja primarne promjene.

Tipovi melanoma

Prema histološkoj slici i rastu tumora, postoji nekoliko tipova melanoma:

Normalni i zloćudni melanociti ograničeni na epidermis. Pojavljuje se na licu ili drugim područjima izloženima suncu kao asimptomatska plosnata svijetlo smeđa do smeđa, nepravilna makula promjena 2–6 cm ili mrlja s crnim točkicama nepravilno raspoređenima na njezinoj površini. Drugi naziv: Hutchinsonova mrlja ili maligni melanom in situ.
Lentigo maligna melanom čini do 15% svih melanoma. Obično nastaje od lentigo maligna kad maligni melanociti prodru u dermis te rak može metastazirati. Pojavljuje se na licu ili drugim područjima izloženima suncu kao asimptomatska plosnata svijetlo smeđa do smeđa, nepravilna makula promjena 2–6 cm ili mrlja s crnim točkicama nepravilno raspoređenima na njezinoj površini.
Površinsko šireći melanom čini oko 2/ 3 svih melanoma. Tipično je asimptomatski, obično se dijagnosticira dok je manji od lentigo maligna melanoma a pojavljuje se najčešće na nogama u žena te na prsima u muškaraca. Promjena je obično u obliku plaka s nepravilnim izdignutim, induriranim svijetlo smeđim ili smeđim područjima, na kojima se često nalaze crvene, bijele, crne ili plave točke ili maleni, ponekad izbočeni plavo–crni čvorići. Uz povećanje ili promjenu boje, na rubovima se mogu opaziti male indentacije. Histološki atipični melanociti karakteristično prodiru u epidermis i dermis.
Nodularni melanom čini 10–15% svih melanoma. Može se pojaviti bilo gdje na tijelu u obliku tamne, izbočene papule ili plaka čija je boja od biserne do sive i crne. Ponekad promjena sadrži malo ili ništa pigmenta ili može izgledati kao krvožilni tumor. Ukoliko ne ulcerira, nodularni melanom je bez simptoma, no bolesnici obično dolaze jer se promjena brzo povećava.
Rijedak, najčešći oblik melanoma u crnaca. Nastaje na koži tabana, dlanova ili ispod nokta a pokazuje karakteristično histološku sliku nalik na lentigo maligna melanom.

Ostali tipovi:

  • Melanom sluznice
  • Polipoidni melanom
  • Dezmoplastični melanom
  • Amelanotični melanom
  • Melanom mekih tkiva