Leukemija 2016-10-26T13:33:26+00:00

Leukemija

Leukemije su zloćudne bolesti koji nastaju bujanjem bijelih krvnih stanica, limfocita. Osim u krvi nakupljanje limfocita može nastati i u drugim dijelovima limfnog sustava. S obzirom na više vrsta limfocita i leukemije predstavljaju skupinu bolesti , a ne jednu izoliranu bolest. Također, leukemije se mogu razlikovati po tijeku bolesti. Neke se razvijaju brzo i agresivno, ugrožavajući život bolesnika, a druge sporije. Leukemije ozbiljno mogu ugroziti život djelujući svojim širenjem na koštanu srž u kojoj se stvaraju sve krvne stanice, čime su ugrožene mnoge važne funkcije organizma.

Mnogi ljudi smatraju leukemiju rakom krvi. Ustvari, to je rak koštane srži – ‘tvornice’ u kostima gdje se stvaraju krvne stanice. Za bolje razumijevanje ove bolesti, najprije trebate razumjeti:

  • što je krv,
  • gdje se stvara,
  • koja je njena uloga.

Krv

Krv

Krv se sastoji od krvnih stanica (blood cells) i plazme (plasma), koja je tekući dio krvi. Plazma služi kao medij u kojem su krvne stanice, inače mikroskopske veličine, raspršene i koja im pomaže u putovanju.

Koštana srž

Spužvasto tkivo koje ispunjava koštane šupljine naziva se koštana srž. To je ‘tvornica’ za proizvodnju krvnih stanica. Ta srž ispušta krvne stanice u krvotok kad su zrele i kad ih tijelo zatreba. U zdravom tijelu koštana srž proizvodi krvne stanice tri vrste. To su:

  • crvena krvna zrnca;
  • bijela krvna zrnca;
  • krvne pločice;

Rast i razvoj krvnih stanica se pažljivo kontrolira, kako bi se proizveo potreban broj stanica svake vrste za održavanje zdravog tijela. Svake sekunde proizvedu se milijuni crvenih i bijelih krvnih zrnaca.Stanice normalno ostaju unutar koštane srži dok ne postanu dovoljno zrele i sposobne za cirkulaciju u krvi i obavljanje njihovih raznih zadataka. Sve krvne stanice ostare i odumru, ali njihov životni vijek se jako razlikuje.

  • Crvena krvna zrnca žive oko četiri mjeseca poslije napuštanja koštane srži.
  • Bijela krvna zrnca žive samo nekoliko dana.
  • Krvne pločice žive par dana.

Crvena krvna zrnca i pločice se ne mogu nadomjestiti transfuzijom krvi.

Što rade krvne stanice

Crvena krvna zrnca (tankeri gorivom)

Sadrže hemoglobin za prenošenje kisika iz pluća u sve dijelove tijela. Na svom putu po tijelu skupljaju otpadni proizvod (ugljični dioksid) i odnose ga u pluća, gdje ga izdišemo.
Ako nema dosta crvenih krvnih zrnaca, osoba se može osjećati premorena i slaba. Može biti blijeda i brzo se zamara jer joj tijelo ne dobiva dovoljnu količinu kisika. Pomanjkanje crvenih krvnih zrnaca se zove anemija.

Bijela krvna zrnca (borci protiv infekcije)

Bore se protiv infekcija, otklanjaju iz tijela mikrobe (klice) i promijenjene i bolesne stanice tijela.
Bijelih krvnih zrnaca ima nekoliko vrsta:

  • Neutrofili (Neutrophils) se bore protiv infekcija, uništavaju bakterije i uklanjaju oštećeno tkivo.
  • Eozinofili (Eosinophils) koji se bore protiv infekcija uzrokovanih parazitima, a broj im se povećava i u alergijskim reakcijama
  • Bazofili (Basophils) imaju također sposobnost fagocitoze, odnosno eliminacije stranog uzročnika proždiranjem
  • Monociti (Monocytes) djeluju posredno na aktivnost T i B limfocita te im pomažu
  • Limfociti (Lymphocytes)
  • T-limfociti (T-lymphocytes) kontroliraju imunitet, sposobni su uništavati viruse i stanice raka.
    B-limfociti (B-lymphocytes) stvaraju protutijela.

Uslijed nedovoljnog broja bijelih krvnih zrnaca povećava se učestalost i jačina infekcija koje mogu biti opasne po život.

Krvne pločice (stanice za popravke)

  • Pomažu zgrušavanje krv,i a i sprječavaju krvarenje. Ako je oštećena krvna žila (npr. posjekotinom ili modricom), pločice ‘žure na lice mjesta’ te se priljubljuju uz mjesto oštećenja kako bi ‘zatvorile’ oštećeno mjesto.
  • Nedovoljan broj krvnih pločica često može prouzrokovati krvarenje iz nosa, produženo krvarenje iz posjekotine, pojačano stvaranje modrica ili krvarenje iz crijeva, u mokraću ili iz kože.
  • U ozbiljnim slučajevima, kada je broj vrlo nizak, postoji rizik krvarenja u unutrašnjim organima i u mozgu. Vaš liječnički tim će Vas izvijestiti kad Vam se broj pločica smanjuje.

Obitelji krvnih stanica

Sve krvne stanice potječu iz iste originalne matične ili progenitorske stanice. Međutim, u svom ranom razvoju te stanice su se podijelile u dvije glavne obitelji – mijeloidnu (myeloid) i limfoidnu (lymphoid) obitelj.

U mijeloidnu obitelj uključena su:

  • sva crvena krvna zrnca, krvne pločice i bijela krvna zrnca granulociti (granulocytes) koje čine neutrofili, bazofili i eozinofili, te monociti (monocytes).

U limfoidnu obitelj uključeni su:

  • limfociti

Kako se obje obitelji bore protiv infekcija?

Iako bijela krvna zrnca u obje te obitelji vode isti rat protiv infektivnih organizama, metode su im različite. Mijeloidna bijela krvna zrnca su neposredna ‘obrana protiv infekcije’ ljudskog tijela. Limfoidnim stanicama treba duže vremena da počnu djelovati, ali su specifičnije u svojoj borbi protiv organizama koji napadaju, a imaju i sposobnost ‘pamtiti’ uzročnika protiv kojeg su se već borile te su u ponovnom kontaktu spremnije i reagiraju brže i jače.

Limfoidne stanice se također nalaze u limfnom tkivu u svim dijelovima tijela. Posebne velike nakupine limfnog tkiva nalaze se u limfnim žlijezdama, u jetri, slezeni i duž crijevnih i plućnih prolaza. Limfni sustav je sustav tijela za prikupljanje, filtriranje i drenažu otpada. Međutim, kao što u krvnom sustavu cirkulira krv, u limfnom sustavu cirkulira prozirna tekućina pod nazivom limfa, u kojoj putuju limfociti. Prema tome, limfociti se nalaze i u krvi i u limfi.